Budućnosti medija i novinarstva u Hrvatskoj je konstruktivno novinarstvo koje bi trebalo biti korak prema vijestima kakve trebamo

Novinarstvo sutrašnjice trebalo bi biti – konstruktivno novinarstvo. Mediji gube utrku, vijesti je sve više,  mnogo i onih lažnih, informacije putuju, kakofonija je... Što je budućnost? Jesu li našoj publici važno ono što se dogodilo jučer, što se događa upravo sada ili – što će biti? Treba li proširiti fokus sa samog problema i na to – kako se problem riješiti? Na konferenciji o budućnosti medija i novinarstva u Hrvatskoj, ali i o konstruktivnom novinarstvu, koje bi trebalo biti korak prema vijestima kakve trebamo razgovaralo se u zagrebačkom Kaptol centru. Domaća i strana struka, ministri, profesori, razvikani novinari, ali i studenti novinarstva, skupili su glave u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Fakulteta političkih znanosti i razmišljali koji je – novi kurs.

Mediji gube utrku

– Tiskani mediji prepoznaju se kao rezervoar profesionalnog novinarstva koji je naročito važan. I mediji sami traže izlaz iz utrke u tome tko će biti prvi, tko će pobijediti bez obzira je li informacija provjerena ili nije. Profesionalno i konstruktivno novinarstvo važno je kao bi se očuvali osnovni postulati neovisnosti, slobode te financijske stabilnosti medija što je teško održati na ovako malom tržištu kao što je naše – kazala je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija pa dodala:

– Mediji, nažalost, gube publiku i utrku s društvenim mrežama, a nažalost veliki broj sugrađana ne vidi razliku između urednički oblikovanih profesionalnih medija i informacija te s druge strane čestih dezinformacija objavljenih na društvenim mrežama i zato su programi medijske pismenosti izrazito važni. Ovo je vapaj i inicijativa da se okrenemo konstruktivnom novinarstvu koje će pomoći i društvu, ali i medijima da prestanu velikom brzinom gubiti publiku te da ponovno zauzmu važnu ulogu koju imaju u svakom demokratskom društvu. Novinarstvo je važan stup svih europskih demokracija, pa tako i hrvatske demokracije. 

Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke medije napomenuo je: – Konstruktivno novinarstvo vraća nadu. Ako ćemo svakodnevno u javnom djelovanju imati konstruktivni pristup, tada ćemo i postići značajne rezultate. I za pojedince i za društvo – kazao je Popovac, a njegov zamjenik Robert Tomljenović nastavio:

– Mediji su potrebniji nego ikad, ali u njih moramo vratiti povjerenje. Informacije bujaju, polarizacija u društvu, kao i nasilje u društvu su sve prisutniji, a građani se informiraju – na društvenim mrežama. Trebamo razmisliti o novoj i smislenijoj ulozi novinarstva i medija. Zadaća nije laka, ali ovaj koncept je dobar put da mi u medijima promijenimo način na koji radimo. Dakako da bez kvalitetnih medija nema ni demokracije. 

Ulrik Haagerup, osnivač Konstruktivnog Instituta iz Danske i autoritet za pitanja i odgovore za ovu temu, autor knjige "Konstruktivne vijesti", uostalom i dugogodišnji glavni urednik dnevnih novina i informativnog programa javnog servisa u Danskoj, ispričao je:

– Pogledao sam se jednog dana u ogledalo, i nije mi se svidjelo ono što sam vidio. U životu sam želio biti samo novinar i otac. Danas sam, usto i djed. Želio sam, kao mlad, napraviti nešto za društvo, prenositi ljudima važne priče, ali sam shvatio da sam priče prilagođavao tome da završe na naslovnicama, ili da za njih dobijem nagrade. I to je u redu. Želio sam graditi mostove, otkriti može li novinarstvo potaknuti dijalog, bolje razumijevanje u društvu. Može li – pomoći. I mi novinari moramo se pitati jesmo li mi problem, da li zbog nas samih ljudi okreću leđa tradicionalnim medijima – počeo je priču čovjek koji je vodeća figura europskog pokreta konstruktivnog novinarstva.

– Zamislite što bi se događalo s društvom da nema neovisnog novinarstva. Bila bi to medijska apokalipsa. Vremena nisu laka, nakon što je izmišljen internet, zatim pametni telefoni, a na kraju danas i umjetna inteligencija, mi smo kao novinari izgubili monopol pričanja priča, distribucija vijesti i masovnog komuniciranja. I lako za nas, ali više ni publika ne zna kome vjerovati. Marku Zuckerbergu i njegovom Facebooku? TikToku? Našoj danskoj ili vašoj hrvatskoj vladi? Vladimiru Putinu? Chat GPT–u?. I tu mi novinari moramo preuzeti odgovornost – kazao je.

Novinarstvo je, dakle, na raskrižju. Ili će primat preuzeti influenseri i blogeri, ili će se na medijskoj sceni vjerovati – novinarima. 

– Vjerujem da ljudi trebaju ono što mi radimo. Kolegica i prijateljica Maria Ressa, filipinsko–američka novinarka i dobitnica Nobelove nagrade za mir, a koja je desetljećima radila kao glavna glavna istraživačka novinarka u jugoistočnoj Aziji za CNN, tvrdi kako bez istine ne možemo imati povjerenje. Bez povjerenja ne možemo imati ni zajedničku stvarnost, a tada vlada, novinarstvo i demokracija ne mogu funkcionirati. 

Čitateljima svega previše

Raspravljalo se i o tome što publika, na kraju, želi čitati, čuti, odnosno gledati. Kakve vijesti?

– Ako pitate ljude oni ne žele još više vijesti, ne žele ni još brže vijesti i još više informacija. Ne žele gledati ni da političari viču jedni na druge. A mi im to, u medijima, upravo dajemo! Mediji se moraju mijenjati, nisu sve klikovi i vijesti koje će u publiku unijeti strah. Naš je cilj pomoći ljudima da donose bolje odluke u životu, a ne da misle kako je, primjerice, ekstremizam nešto što se uzima pod normalno. A to se događa jer je trenutačno cilj privući pozornost našim tekstovima. Ali krivi! Mi filtriramo sliku koju ljudi vide, a ako pogledate naslove, pa i u vašim domaćim medijima, ljudi gledaju stvari koje su strašne i užasne, kod njih rastu osjećaj straha i tuge, a opadaju osjećaji radosti i sreće. I to na ljude ima posljedice. Mnogi postaju depresivni gledajući vijesti, više ne vjeruju medijima, a i iscrpljeni su količinom priča koje smo proizveli i prezentirali im.

Trebaju nam priče o stvarima koje funkcioniraju, koje daju nadu. A ne obrnuto. Konstruktivno novinarstvo ne ignorira probleme, već se gradi na njima. Rješenja, nijanse i konverzacija su tri stupa konstruktivnog novinarstva. U njemu nema mjesta ni politici, a aktivizmu ni marketingu. Na kraju, konstruktivno novinarstvo nije pitanje što se događalo jučer, što se događa sada, već što će se događati sutra. Ono nije ni brzina ni osjećaj srami. Ono je – inspiracija. Nismo ni policajac, ni sudac, već moderator. Ne tražimo ni dramu ni konflikte, već rješenja. Na kraju, ni Marthin Luther King nije rekao "Imao sam noćnu moru", već "Sanjao sam san"...

Na konferenciji su sudjelovali i Marijana Grbeša Zenzerović, Morana Kasapović, Ksenija Kardum, Tena Perišin, Silvija Šeparović, Mojmira Pastorčić, Dario Markas, Ivan Zrinjski, ali i strani stručnjaci poput Petera Boa sa Sveučilišta Južne Danske, Meenala Thakura iz Praga, Çağrıja Özdemira iz njemačkog Deutsche Wellea, ali i talijanskih, francuskih i nizozemskih novinara...

Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj kazala je: – Konstruktivno novinarstvo odgovor je na rastući senzacionalizam i negativistički pristup u današnjim medijima. Ono je novinarstvo koje nudi širu sliku, kontekst pa i moguća rješenja. Zadaća mu je učvrstiti povjerenje u činjenice, znanje i ojačati otvorenu raspravu kao temelje demokratskog društva.

To obnavlja povjerenje u medije, a Europska unija godinama gradi sustav slobode medija, čiji je cilj zaštita, sloboda i pluralizam medija. Lažne vijesti putuje nekad puno brže nego što mislimo, brže od provjerenih činjenica i zato uz potporu slobodnom novinarstvu uvodimo nova pravila u digitalnom prostoru, gdje se smanjuju rizici. Borba za pažnju često se pretvara za potrebu za najdramatičniji naslov, i zato Komisija podupire neovisne organizacije za provjere činjenica. Zajednički cilj su neovisni i pluralni mediji, koji građanima nude provjerene informacije.