Sad ih je dvadeset. Neki bi manje pa srodna ministarstva žele spajati, drugima se sviđaju baš kakva jesu, dok bi im treći možda samo mijenjali ime. Ono što bi, pak, u Domovinskom pokretu jest – ministarstvo sreće. Dio programa stranke Miroslava Škore posvećen je upravo kvaliteti života, u sklopu čijeg se poboljšanja predlaže “osnivanje određenog državnog tijela”, za čije je ubacivanje u programska načela zaslužna Anita Freimann, inače članica Domovinskog pokreta te “doktorica sreće”. Profesorica je to na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koja je Miroslavu Škori bila sumentorica na doktorskoj disertaciji, dok je ona sama doktorirala ekonomiju sreće.
– Spoj je to ekonomije i psihologije, kojim se svjetski ekonomisti bave već više od četrdeset godina. Ministarstva sreće već postoje, primjerice u Butanu, gdje su odavno shvatili da BDP nije indikator kvalitete života i blagostanja u državi – govori nam Anita Freimann koju, kao moguću buduću ministricu sreće, pitamo i na koji bi način njen resor funkcionirao. Osnovna mu je ideja, kaže, da “filtrira i bude neovisno”.
– Konkretno, jedna od glavnih značajki tog tijela, bilo da se ono zvalo ministarstvo sreće ili zadovoljstva, bilo da to na kraju bude agencija, jest da onemogućuje odluke koje smanjuju kvalitetu života – govori Anita Freimann pa kao primjer spominje otvaranje tvornica u naseljenim područjima. Dođe li do takvog plana, ministarstvo sreće bavit će se time koliko su ljudi koji žive u blizini te buduće tvornice uopće sretni time što ona dolazi na njihov teritorij. Naglasak će biti i na edukaciji, govori doktorica sreće, a imat će ulogu i u podizanju važnosti emocija te sudjelovanju ljudi u civilnom društvu. Puls građana, ističe Freimann, bit će najvažniji.
– Građani će dobiti priliku izražavati svoje mišljenje, odnosno pitat će ih se o politici i inače, ne samo na izborima. To se može, primjerice, putem aplikacija, pogotovo na lokalnim razinama, gdje ljudi jasno mogu izraziti slažu li se s određenim političkim odlukama vlasti ili ne – objašnjava nam Anita Freimann pa dodaje kako će stalne otvorene javne rasprave te referendumi biti normalni ako upravo Domovinski pokret 5. srpnja osvoji većinu. Osim jesu li zadovoljni politikom, Hrvate bi se pitalo i jesu li sretni s odnosima među ljudima, zaposlenjem, prijateljima, a prije svega, Domovinski pokret napravio bi analizu kvalitete života.
– Prema zadnjem istraživanju, Hrvatska zauzima 27. od 28 mjesta u EU, iza nas je samo Bugarska – pojašnjavaju iz stranke u svom programu pa dodaju kako je prvi korak otkriti regije u kojima je kvaliteta života najmanja, “kao i normalne raspone koji će omogućiti detektiranje marginaliziranih skupina”. Takva istraživanja, objašnjavaju nadalje, treba provoditi “sustavno i na redovitoj osnovi te politike u velikoj mjeri bazirati na rezultatima ovih istraživanja”.
– Javnost s njima treba biti upoznata putem medija, kao i kroz sve razine obrazovanja. Politika treba i mora biti sprega onih koji donose odluke, kao i onih koji posljedice tih odluka najviše osjete, a to su upravo građani – kažu u Domovinskom pokretu.
VIDEO Škoro: Pred nama je politička utakmica
Kome bi sumilo more moje sinje da name Skore nema