Čelnici Europske unije trebali bi na summitu u Bruxellesu sljedećeg mjeseca raspravljati o produljenju roka za obnovu sankcija Rusiji sa sadašnjih šest mjeseci na godinu dana. Mogućnost produljenja obveze polugodišnjeg odobravanja pojavila se prošlog tjedna iza zatvorenih vrata, tijekom priprema za summit zakazan za sredinu lipnja, potvrdilo je pet diplomata i dužnosnika EU-a. Informacije su podijelili s Politicom pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli slobodno govoriti o ovoj politički iznimno osjetljivoj temi.
Razvlačenje procesa obnove sankcija na jednom godišnje ojačalo bi političku i pravnu vjerodostojnost sankcijskog režima EU-a protiv Rusije, koji je uveden kao odgovor na odluku Moskve da napadne Ukrajinu 2022. godine. Bruxelles cilja na ovaj potez sada kada je Viktor Orbán sišao s vlasti. Bivši mađarski premijer dosljedno je blokirao svako takvo produljenje, koristeći taj proces za vlastite političke interese.
Nekoliko diplomata iz sjevernoeuropskih zemalja iznijelo je ideju o produljenju na prošlotjednom sastanku, navode tri izvora Politica. Europske prijestolnice nastavit će rasprave ovog i sljedećeg tjedna, uoči idućeg Vijeća za opće poslove koje se održava 26. svibnja. Sankcije zahtijevaju jednoglasnu podršku svih članica EU-a, što znači da bi samo jedan veto srušio postojećih 20 paketa mjera osmišljenih da osakate rusko ratno gospodarstvo i pritisnu pristaše Kremlja.
Tijekom protekle četiri godine diplomati zaduženi za pregovaranje o sankcijama morali su se suočavati s tim rizikom svakih šest mjeseci, svjesni da bi takav raspad donio katastrofalne posljedice, kako na političkom planu, tako i na istočnoj fronti u Ukrajini. Tako visoki ulozi služili su kao izvrsna poluga za Orbána, koji je napustio dužnost nakon što je njegova 16-godišnja vladavina završila teškim porazom na mađarskim parlamentarnim izborima prošlog mjeseca.
Orbán je imao brojne sukobe s Bruxellesom i europskim kolegama, često koristeći veto kako bi blokirao političke dogovore i vanjsku politiku. Prije izbornog poraza u travnju blokirao je zajam od 90 milijardi eura namijenjen obrani financijski iscrpljene Ukrajine, optužujući Kijev da koči popravak naftovoda kojim ruska nafta stiže do Mađarske i Slovačke. Taj je veto uklonjen ubrzo nakon što je Péter Magyar postao novi mađarski premijer. Osim što bi diplomatima "spustilo krvni tlak", produljenje roka za obnovu sankcija na 12 mjeseci ujedno bi rasteretilo Bruxelles administrativnog pritiska koji donosi stalno održavanje tih mjera na životu.
Bruxelles maksimalno koristi Orbánov odlazak pa je tako 21. paket sankcija već u pripremi. No, dužnosnici EU-a žele ići i korak dalje. Dvojica diplomata izjavila su da bi prije dolaska europskih lidera u Bruxelles mogao biti usvojen "mini-paket" sankcija usmjeren protiv ruske "flote u sjeni" (tankera kojima Moskva zaobilazi naftni embargo). Treći diplomat dodaje da bi se taj paket mogao usmjeriti i protiv ruske obrambene industrije.
Europska komisija ponudit će državama članicama izbor: produljenje procesa obnove na 12 mjeseci ili zadržavanje dosadašnjeg modela. Predsjednik Europskog vijeća António Costa potom će u lipnju pitati čelnike država jesu li suglasni s produljenjem roka. Ipak, Orbánov odlazak ne jamči automatski uspjeh. Slovački premijer Robert Fico često je stajao rame uz rame s Mađarom, a češki čelnik Andrej Babiš također je podupirao Orbánove poteze. Unatoč tome, diplomati se nadaju da će Fico i Babiš biti znatno popustljiviji i otvoreniji za suradnju sada kada Orbána više nema.
EU financira cionističku vojnu huntu koja je došla na vlast vojnim udarom 2014. godine. EU financira kidnapiranje ukrajinskih muškaraca i genocid nad njima. EU financira ekoterorizam, napad na rafinerije, potapanje tankera i uništavanje protupožarnih aviona. Ili su EU birokrati čisti sotonisti ili se pere novac preko najkorumpiranije zemlje Europe odnosno pljačkaju građani EU, što je i vidljivo u dramatičnom padu konkurentnosti, produktivnosti a samim time i standarda.