Marko Vešligaj:

Borba protiv krivotvorene hrane i vina treba krenuti od jačanja kratkih lanaca opskrbe

Foto: Europski parlament
Borba protiv krivotvorene hrane i vina treba krenuti od jačanja kratkih lanaca opskrbe
14.08.2026.
u 17:23
Marko Vešligaj za Večernji list upozorava na težak položaj hrvatskih poljoprivrednika, pad proizvodnje i sve veću ovisnost o uvozu te traži veću zaštitu i snažniju potporu države i EU-a.

Ne možemo očekivati da sela hrane Europu ako im ne omogućimo perspektivu za život i rad. Europskim poljoprivrednicima je sigurno bilo lakše kada se nije licitiralo sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) kao stupom EU, što se danas radi, kaže europarlamentarac Marko Vešligaj o čijem će izvješću o položaju poljoprivrednika u EU ujesen glasovati Europski parlament. Klimatske promjene, visoki troškovi proizvodnje, nestabilno tržište, samo su neki od problema koji ih tište, a kao rješenja nameću se jači ZPP, kraći lanci opskrbe, manje birokracije, snažnije proizvođačke organizacije i zadruge, veća zaštita od nepoštenih trgovačkih praksi te ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama i sve težim uvjetima rada, kako poljoprivrednicima u EU osigurati dostojanstvenije radne uvjete, kako ocjenjuje sliku hrvatskog agrara i položaj naših poljoprivrednika, kako smanjiti ovisnost o uvozu i biti konkurentniji..., kao i zašto Hrvatska još nije implementirala direktivu o transparentnosti plaća radi smanjivanja gender pay gapa te radi li se dovoljno na priuštivom stanovanju u Hrvatskoj, samo su neka od pitanja o kojima razgovaramo s jedinim hrvatskim predstavnikom u Odboru za poljoprivredu i glavnim izvjestiteljem za položaj poljoprivrednika, te potpredsjednikom Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost i zamjenikom u Posebnom odboru za stambenu krizu u Europskom parlamentu. 

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marija Miloševska

Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo

Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna



Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.