Ne možemo očekivati da sela hrane Europu ako im ne omogućimo perspektivu za život i rad. Europskim poljoprivrednicima je sigurno bilo lakše kada se nije licitiralo sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) kao stupom EU, što se danas radi, kaže europarlamentarac Marko Vešligaj o čijem će izvješću o položaju poljoprivrednika u EU ujesen glasovati Europski parlament. Klimatske promjene, visoki troškovi proizvodnje, nestabilno tržište, samo su neki od problema koji ih tište, a kao rješenja nameću se jači ZPP, kraći lanci opskrbe, manje birokracije, snažnije proizvođačke organizacije i zadruge, veća zaštita od nepoštenih trgovačkih praksi te ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama i sve težim uvjetima rada, kako poljoprivrednicima u EU osigurati dostojanstvenije radne uvjete, kako ocjenjuje sliku hrvatskog agrara i položaj naših poljoprivrednika, kako smanjiti ovisnost o uvozu i biti konkurentniji..., kao i zašto Hrvatska još nije implementirala direktivu o transparentnosti plaća radi smanjivanja gender pay gapa te radi li se dovoljno na priuštivom stanovanju u Hrvatskoj, samo su neka od pitanja o kojima razgovaramo s jedinim hrvatskim predstavnikom u Odboru za poljoprivredu i glavnim izvjestiteljem za položaj poljoprivrednika, te potpredsjednikom Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost i zamjenikom u Posebnom odboru za stambenu krizu u Europskom parlamentu.
Borba protiv krivotvorene hrane i vina treba krenuti od jačanja kratkih lanaca opskrbe
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić