Bolonja pala ispit

Bolonja pala ispit, ako se ovako nastavi popravni je neizbježan

Foto: Arhiva VL
Bolonja pala ispit, ako se ovako nastavi popravni je neizbježan
23.05.2010.
u 21:00
Unatoč studentskim prosvjedima, Bolonja je postala stvarnost od koje rektori ne odustaju
Pogledaj originalni članak

Je li Bolonja uspjela? Ako je kriterij da svaki bolonjac u akademskoj godini skupi svih 60 ECTS bodova i ne “prebaci”, kao što je bio slučaj po starom sistemu, nijedan ispit s niže u višu godinu, tada Bolonja mora na popravni.

Uspješni medicinari

Pokazuju to i najnoviji podaci sveučilišta u Rijeci i Splitu prema kojima čak četvrtina studenata u jednoj godini ne uspije skupiti ni 42 ECTS boda, što je nekakav minimum očekivanja. Visoku prolaznost, primjerice u Rijeci, postigli su tek brucoši Akademije primijenjenih umjetnosti. Njih je čak 75 posto u prvoj godini skupilo maksimalnih 60 ECTS bodova, odnosno položilo sve ispite. Isti uspjeh postiglo je i 70 posto studenata medicine. No kada je u pitanju Bolonja, medicinski fakulteti na svim sveučilištima u državi “rasturaju”. Na splitskom Medicinskom fakultetu 85 posto studenata u godini položi sve ispite, a u Zagrebu njih 84,7 posto. Usporedbe radi, u Zagrebu je prolaznost na Medicini akademske godine 1997./1998. bila oko 24 posto. No prolaznost na većini ostalih fakulteta, osim zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Prirodoslovno-matematičkog te Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog u Splitu, nije zadovoljavajuća jer idealnih 60 ECTS-ova u godinu dana ne uspije skupiti ni polovica upisanih.

– Nismo zadovoljni prolaznošću na Ekonomiji i Pravu te na Pomorskom fakultetu, ali taj je fakultet specifičan jer njegovi studenti uz pohađanje nastave i plove. Treba vidjeti što napraviti i kako se popraviti.

Pozitivno je što se uspješnost poboljšava jer broj onih koji u godini uspiju skupiti maksimalan broj bodova raste iz godine u godinu. No trebat će vremena da dođemo do razine u kojoj barem 70 do 80 posto studenata položi sve ispite u jednoj godini. Barem četiri do pet godina – smatra Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora.

Kako podići prolaznost pitanje je koje muči i riječkog rektora Peru Lučina, posebice na Pomorskom fakultetu, na kojem je 60 ECTS-ova skupilo samo 17 posto brucoša. Na Tehničkom fakultetu taj je postotak nešto veći, 25 posto, a na Pravnom 38 posto.

– Iskreno, očekivao sam bolje rezultate iako su i ovi bolji od onih koje smo imali dok nije bilo Bolonje. No s druge strane, njezin je smisao polaganje baš svih ispita u godini dana, a to se nije dogodilo. Neki su uspjeli provesti reformu kako treba, neki ne. Na studij kulturologije, primjerice, imamo slabu prolaznost, ali kakva će biti kada je studentima u jedan semestar nagurano 13 predmeta koje moraju položiti u veljači. To je nemoguće – kaže Lučin.

Obvezno na predavanja

Ono što je sigurno i na čemu treba inzistirati, kaže rektor Pavić, jest da studenti redovito dolaze na predavanja i da profesori tijekom nastave konstantno provjeravaju znanje preko kolokvija, ispita, seminara jer je dokazano da to znatno povećava prolaznost.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 58

RE
realna
15:00 24.05.2010.

koji profesori, velikas? ako mislis na onu sacicu koja nesto vrijedi, ti ponesto i rade i oni prate bolognu. Mozda mislis na poplavu srednje inteligentnih asistenata koji ne znaju ni sebi pomoci jer ih je stric ili ujak zaposlio. ili jadno podmetanje profesora jednih drugima. A prodaja ispita. zar je afera index tako brzo pala u zaborav... a posla ionako nema... i jos nesto... studenti su nauceni na nerad, ali i profesori, koji na sveucilistima primaju debele, nezasluzene place. a neki su i cudotvorci pa predaju na 5 fakulteta odjednom... kako na taj način pratiti bolognu... nije im uisplativo...jel?

OB
-obrisani-
21:21 23.05.2010.

Kako povećati prolaznost, pa povećanjem školarina za one koji padnu . Prolaznost bi sigurno bila veća kad bi bilo odgovornijeg rada u osnovnim i srednjim školama, ali tko će to sprovesti?

UN
Universo
14:39 24.05.2010.

Bolonja je bila nužna i omogućava usklađivanje s školstvom EU