lovački psi na cresu

Boksovi imaju krov, na podu je kamenje, a psi čuvaju imanje

Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
30.11.2018.
u 21:17
Iako jednoj ženki nisu uspjeli očitati čip, u komunalnom redarstvu Cresa kažu kako su uvidom u upisnik potvrdili da je ženka iste pasmine čipirana kad i ostali psi. Stoga su zaključili da je to isti pas
Pogledaj originalni članak

Iako u Odluci o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama grada Cresa stoji da je zabranjeno trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, komunalno redarstvo grada Cresa smatra da se to ipak ne može primijeniti i na lovačke pse Franje Sablića. Iako su zatvoreni u boksevima na osami, među brdima i daleko od kuća.
Opravdanje pronalaze u onom “osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu, a posjednik im je dužan osigurati svakodnevni nadzor”.
– Kako se u ovom slučaju radi o radnim psima, točnije lovačkim psima koji su smješteni na posjedu gdje vlasnik Franjo Sablić drži i perad, može se okarakterizirati da psi osim za lovnu svrhu služe i u svrhu zaštite posjeda i peradi. Također,  na ulaznim vratima posjeda postavljen je znak koji upozorava da su psi na posjedu – stoji u odgovoru komunalnog redarstva grada Cresa.
Sve ostale nedostatke, za koje je vlasnik tražio i dobio i odgodu, o čemu je pisao i Večernji list, u međuvremenu je vlasnik i uklonio.
– Utvrđeno je da su uvjeti držanja pasa popravljeni. Pas koji je  izvan boksa ima sajlu i lanac dulji od pet metara. Ima i kućicu kao zaklon, a na raspolaganju mu je i čista voda. Pas je uhranjen, vesele naravi, a očitan mu je i čip – objašnjavaju te dodaju kako su u ponovljenom uvidu u boksovima zatečena četiri psa. Petog je, kako je izjavio sam Franjo Sablić, vratio vlasniku.

 

– Stanje boksa je znatno popravljeno. Pod je očišćen i poravnat, a umjesto zemlje (blata) stavljeno je prirodno kamenje male do srednje veličine s kojim se psi susreću i u prirodi. Posude s vodom su u odnosu na prošli put oprane i podignute od poda kako bi se spriječilo prolijevanje vode. Svaki je pas u svojem boksu, ima posudu s vodom i kućicu. Iznad boksova postavljen je i učvršćen krov – objašnjava Silvia Abdić iz Komunalnog redarstva Grada. I psima u boksovima očitani su čipovi, osim, kako kaže, ženki pasmine u tipu njemački lovni terijer, i to zato što se bojala i nije htjela prići.
– Kasnijim uvidom u bazu podataka preko sustava Lysacan potvrđeno je da Franjo Sablić u svojem vlasništvu posjeduje ženku navedene pasmine. Ona je označena mikročipom istog dana kada i ostali psi te je Komunalno redarstvo zaključilo da se radi o navedenoj ženki. Tako je potvrđeno da su svi psi uredno mikročipirani, a i cijepljeni protiv bjesnoće – ističu u Komunalnom redarstvu. Prijavu Veterinarskoj inspekciji nisu podnijeli, kažu, jer je inspekcija u međuvremenu bila na posjedu Franje Sablića gdje su smješteni psi.
Na naš upit je li proveden inspekcijski nadzor i što je utvrđeno iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da su na navedenoj lokaciji identificirana četiri psa u vlasništvu Franje Sablića - dva istarska kratkodlaka, jedan istarski oštrodlaki (goniči, op.a.) i jedan njemački lovni terijer, koji su u trenutku provođenja nadzora uredno cijepljeni i mikročipirani.

 


– Psi su srednjeg do dobrog gojnog stanja, socijalizirani, prirodnog ponašanja tipičnog za lovne pse i ne pokazuju nikakve kliničke znakove bilo kojih bolesti, niti imaju izraženi bilo kakav stupanj dehidracije. Voda je kod svih pasa zatečena u dovoljnim količinama. Po izjavi vlasnika redovito se i svakodnevno mijenja, a psi se hrane, ovisno o starosti, jedan do dva puta dnevno granuliranom hranom uz dodatke (kosti, konzerve ili kuhana hrana) – stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
Iako se u odgovoru komunalnog redarstva govori i o petom psu, onom na sajli i lancu, inspekcija Ministarstva poljoprivrede ga ne spominje. No, kažu, nemaju osnove za daljnje postupanje.

 

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.