Island će ovoga ljeta održati referendum o pokretanju novih pristupnih pregovora s Europskom unijom, a to bi moglo potaknuti i Norvešku da napravi istu stvar. Naime, nekolicina aktivista i političara već desetljećima zagovara ulazak Norveške u EU. Obje su zemlje duboko integrirane u jedinstveno tržište, ali bez punopravnog članstva. Ako bi se Reykjavik okrenuo Bruxellesu, Oslo bi ostao znatno izoliraniji nego prije. Upravo zbog toga, norveški proeuropski tabor smatra da sad ima priliku ostvarili svoje težnje, navodi Politico.
"Ako Island glasa za, to će potaknuti i raspravu u Norveškoj o tome trebamo li se pridružiti. Moramo biti spremni", rekla je Trine Lise Sundnes, zastupnica Laburističke stranke i predsjednica proeuropskog Europskog pokreta. Norvežani su dva puta glasali o pristupanju, no oba je puta tijesna većina bila protiv. To, međutim, ne obeshrabruje one koji imaju proeuropske težnje. "EU o kojem smo raspravljali 1994. više ne postoji“, rekla je Sundnes.
Norveška je već snažno povezana s Europskom unijom i svake godine plaća stotine milijuna eura članarina i doprinosa. No, njezin položaj ima nedostatke. Ona, primjerice, nije automatski uključena u sporazume pa mora pregovarati o pristupu svakom pojedinom. Također, isključena je iz carinskih pitanja, što joj je izazvalo poteškoće u trgovinskim sporovima sa SAD-om.
Udruga "Ne EU" jedna je od najglasnijih protivnica novih pristupnih pregovora. Glavni argumenti protivnika su očuvanje snažnih radničkih prava u Norveškoj te zaštita domaće poljoprivrede i ribarstva, kao i zabrinutosti oko gubitka suvereniteta i nacionalnog identiteta. "Naša je poljoprivreda vrlo decentralizirano organizirana, a plaće pregovaramo drukčije nego u EU. Mnoge stvari jednostavno nisu kompatibilne", komentirao je Alexander Fossen Lange iz udruge.
S druge strane, zagovornici članstva smatraju da ti argumenti nisu uvjerljivi. "Zadatak političara trebao bi biti sagledati društvo u cjelini i vidjeti kakve bismo koristi mogli imati. Kada nove direktive dolaze u Norvešku putem EGP sporazuma, one su već potpuno izrađene, više nema prostora za raspravu. Kad bismo imali predstavnike u institucijama EU, mogli bismo utjecati na način na koji se stvaraju ti propisi koji utječu na tako velik dio naših života“, rekao je Mihajlo Samardzic, član upravnog odbora mladih Europskog pokreta.
Zbog rastućih geopolitičkih napetosti i sumnji u američku podršku unutar NATO-a, EU je postao sve važniji sigurnosni akter, smatra Fredrik Carstens, glavni tajnik Liberalne stranke. "Više ne možemo vjerovati SAD-u, možda nikada više. U geopolitičkoj situaciji u kojoj se trenutačno nalazimo vrlo je opasno biti sam. Norveška je trenutačno vjerojatno jedna od najranjivijih zemalja u cijeloj Europi", istaknuo je. No, mnogim Norvežanima taj argument još uvijek djeluje daleko. "To je tema za koju birači jedva pokazuju interes“, primijetio je Carstens.
Tako je, prvo Island, Norveška pa Kanada. I od EU napraviti svjetsku velesilu bez NATO saveza. To je put, sve ostalo je put u propast.