Bivši ukrajinski premijer: 'Kina hrani Putinov rat i glumi miroljubivu pandu!'

Bivši ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je Kinu da je „suučesnik“ u krvavoj invaziji Rusije na Ukrajinu, odbacivši tvrdnje Pekinga da zauzima neutralan stav u ratu koji traje gotovo četiri godine. Jacenjuk, koji je obnašao dužnost premijera između 2014. i 2016. godine, ustvrdio je kako je Kina „odgovorna i suodgovorna“ za rat te da financijski i politički podupire režim Vladimira Putina.

„Kina je neutralna? Oprostite, to su besmislice. To jednostavno nije istina. Kina nije neutralna, Kina je suučesnik“, izjavio je Jacenjuk u žestokom govoru održanom u Londonu. Prema njegovim riječima, Peking „pruža životnu liniju Rusiji“, financira ratnu blagajnu Kremlja, kupuje rusku naftu i pomaže Moskvi u zaobilaženju sankcija. „Kina koristi Rusiju kao ovna u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda“, dodao je. Jacenjuk je optužio kineskog predsjednika Xi Jinpinga da „glumi dobrodušnu pandu“, dok istodobno financira Putinovu invaziju i podupire njegove saveznike, piše portal DailyMail.

Govoreći na panelu londonskog vojnog instituta RUSI, bivši premijer upozorio je da Rusija nema namjeru prekinuti rat te da Putin „nema ni volje ni sposobnosti“ povući vojsku, koja je prema procjenama pretrpjela gotovo milijun žrtava. Jacenjuk je također ustvrdio da Kina „sponzorira Sjevernu Koreju“, koja je, tvrdi, na bojište poslala tisuće vojnika, a zauzvrat od Pekinga dobiva „financijsku injekciju“. Njegove izjave dolaze uslijed novih optužbi da Kina Rusiji dostavlja satelitske obavještajne podatke potrebne za precizno gađanje ciljeva u Ukrajini.

Oleh Aleksandrov, visoki dužnosnik Ukrajinske vanjske obavještajne službe, izjavio je da Moskva i Peking usko surađuju u izviđanju ukrajinskog teritorija. „Postoje dokazi o visokoj razini suradnje Rusije i Kine u provedbi satelitskog izviđanja Ukrajine kako bi se identificirali i analizirali strateški objekti za napade“, rekao je Aleksandrov. Dodao je kako su u posljednjim ruskim napadima pogođeni i objekti u vlasništvu stranih investitora – među njima i američka tvornica kućanskih aparata u Zakarpatskoj oblasti, pogođena u kolovozu, pri čemu je ozlijeđeno 15 osoba.

U međuvremenu, Kijev je proširio sankcije usmjerene ne samo na rusku vojnu industriju nego i na strane partnere koji joj pomažu. Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je tri nova dekreta kojima se uvode mjere protiv 33 osobe i 27 kompanija, među njima i kineske tvrtke Shenzhen Weiliao International Trade Co., koja Rusiji isporučuje dijelove za bespilotne letjelice tipa „Šahed“. Putin je posljednjih tjedana intenzivirao napade dronovima i raketama do rekordne razine, unatoč pokušajima međunarodne zajednice da se postigne prekid vatre ili mirovni sporazum.

Američki predsjednik Donald Trump izazvao je burne reakcije nakon što je, pokušavajući pridobiti Putina, pozvao ruskog vođu na razgovore o Ukrajini u Aljasku. Iako je Trump kasnije izjavio da je susret bio „pozitivan“, Rusija je svega nekoliko sati nakon Putinova povratka u Moskvu pokrenula jedan od najžešćih zračnih napada od početka rata. Nedavno je Putin izazvao novu krizu povrijedivši zračni prostor nekoliko europskih država. Ruski lovci MiG-31 nakratko su ušli u estonski zračni prostor, dok su dronovi preletjeli područje Poljske.

U Danskoj su pak zabilježeni neidentificirani dronovi u blizini zračnih luka, što je potaknulo sumnje da je i iza toga Kremlj. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da je Europa suočena s „hibridnim ratom“ i „najopasnijom situacijom od završetka Drugoga svjetskog rata“. Slične napetosti zabilježene su i u Litvi, gdje je glavni aerodrom privremeno zatvoren zbog nepoznatih balona koji su ušli u zračni prostor. Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis upozorio je da Europa može doživjeti svoj „Pearl Harbor trenutak“. „Ako se nastavi ovakav tijek eskalacije, doći će dan kada će Zapad biti prisiljen na buđenje“, rekao je.

Jacenjuk je pozvao zapadne saveznike da povećaju vojnu i financijsku pomoć Ukrajini, upozorivši da su zapadna sigurnosna jamstva „neprovediva“ i da bi samo odlučna i zajednička akcija mogla donijeti mir. „Morate shvatiti da se ne radi samo o Ukrajini, već i o vašoj sigurnosti. Rusija želi kaos u vašim državama i želi srušiti stabilnost koju uživate. Ulaganjem u Ukrajinu zapravo ulažete u vlastitu sigurnost“, poručio je. Kritizirao je pritom Europsku uniju i NATO zbog „neodlučnosti i sporosti“, upozorivši da Putin koristi vrijeme kako bi iscrpio Zapad i produžio rat. „Putin vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani. Što više oklijevamo, to mu dajemo veću šansu da nas uvuče u beskrajni rat iscrpljivanja“, rekao je Jacenjuk.

Naglasio je kako Ukrajina hitno treba pristupiti zamrznutoj ruskoj imovini vrijednoj 300 milijardi funti, koja bi mogla financirati daljnju obranu. „Rusija je počinila agresiju i zločine protiv čovječnosti. Zapljena ruske imovine najmanje je što svijet može učiniti kako bi pokazao da pravda postoji“, zaključio je bivši ukrajinski premijer. Tijekom vikenda predsjednik Zelenski izvijestio je da je Rusija u jednoj noći ispalila više od 50 raketa i lansirala oko 500 dronova. Poginulo je najmanje pet osoba, a deset ih je ranjeno. Meta su bile regije Lavov, Ivano-Frankivsk, Zaporižja, Černihiv, Sumi, Harkiv, Herson, Odesa i Kirovograd.