Australska vlada pokrenula je istragu protiv tehnoloških divova poput Mete, TikToka i Googla zbog sumnje da ne poštuju zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, nakon upozorenja regulatora za online sigurnost da mnoga djeca i dalje imaju aktivne račune, piše Guardian. Istraživanje provedeno među 900 australskih roditelja pokazalo je da oko 31 posto djece i dalje ima barem jedan profil na društvenim mrežama, u odnosu na gotovo 50 posto prije donošenja zakona. Među djecom koja su prije zabrane koristila Instagram, Snapchat i TikTok, čak 70 posto zadržalo je pristup. Pod istragom su i platforme Facebook, YouTube te druge, zbog moguće neusklađenosti s pravilima.
Australska ministrica komunikacija Anika Wells optužila je kompanije da ne čine dovoljno kako bi spriječile djecu u otvaranju i zadržavanju računa. Prema navodima regulatora eSafety, tehnologije koje platforme koriste – poput procjene dobi na temelju lica – nisu dovoljno pouzdane, a sustavi provjere dobi lako se zaobilaze. Djeca, tvrde, mogu više puta pokušavati potvrditi dob dok ne uspiju. „Ništa od ovoga nije nemoguće, niti posebno teško za tehnološke kompanije vrijedne milijarde“, poručila je Wells, dodajući da tvrtke moraju poštovati australske zakone ako žele poslovati u zemlji.
Zakoni, koji su stupili na snagu u prosincu, definiraju niz platformi kao dobno ograničene i zabranjuju osobama mlađima od 16 godina otvaranje računa. Predviđene su i kazne do 49,5 milijuna australskih dolara. Iz Mete su poručili da surađuju s vlastima i da je precizno utvrđivanje dobi na internetu izazov za cijelu industriju, osobito oko granice od 16 godina. Kao rješenje predlažu strožu provjeru dobi i roditeljsko odobrenje već pri preuzimanju aplikacija.
Australska vlada ranije je objavila da je u prvim danima nakon uvođenja zabrane deaktivirano ili ograničeno više od 4,7 milijuna računa, no nije precizirala po platformama. Iako vlasti ističu uspjeh mjere, izvješće eSafetyja pokazuje da značajan broj djece i dalje koristi društvene mreže.
Kao najčešći razlog navodi se činjenica da mnogi korisnici još nisu ni pozvani na provjeru dobi, dok se platformama zamjera i niz loših praksi – od poticanja djece na pokušaje verifikacije do nedostatka jednostavnih načina prijave maloljetnih korisnika. Posebno se ističe problem procjene dobi putem prepoznavanja lica, koja ima veću stopu pogreške kod korisnika blizu dobne granice, zbog čega se dio djece od 14 ili 15 godina pogrešno prepoznaje kao stariji od 16.