Predstavljanje u Münchenu

Anušić u Slavoniju kao turiste želi vratiti protjerane Bavarce

Foto: Davor Javorović/Pixsell
Ribarski dani u Kopačevcu
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Ivan Anušić
08.05.2018.
u 23:15
Osječko-baranjska županija predstavit će se 18. lipnja u Münchenu pred 300 uzvanika iz svijeta politike, kulture, sporta...
Pogledaj originalni članak

Ivan Anušić, osječko-baranjski župan, u Slavoniju kao turiste želi vratiti Bavarce, odnosno njihove potomke, koji su nakon Drugog svjetskog rata (u sklopu progona Nijemaca iz zemalja koje su bile pod njemačkom okupacijom) protjerani s područja te županije.

Anušić je uspostavio kontakte s vladom Bavarske, čija je ministrica poljoprivrede Michaela Kaniber porijeklom Hrvatica, a 18. lipnja delegacija Osječko-baranjske županije u Münchenu (glavnom gradu Bavarske) organizira proslavu Dana državnosti. To će biti prilika da se županija pred 300 uzvanika iz političkog, gospodarskog, kulturnog te sportskog života Bavarske predstavi kao turistička destinacija. Anušić će, osim na turističku, Bavarce pozvati i na gospodarsku suradnju. Slavonci će Bavarcima u promotivnom videu predstaviti sve svoje znamenitosti (od ljepota Osijeka, Baranje, Kopačkog rita...), dovest će im tamburaše iz kulturno-umjetničkih društava, ali i ponuditi bogatu autohtonu enološku i gastronomsku ponudu, od kulena, čvaraka, sireva, meda, rakija i vina.

– Budući da Osječko-baranjsku županiju želimo brendirati kao međunarodno prepoznatu regiju u kojoj će se razvoj temeljiti na spoju poljoprivrede i turizma, dogovaramo i radni sastanak s bavarskom ministricom poljoprivrede – rekao nam je Anušić.

Ističe da Osječko-baranjska županija može ponuditi programe kontinentalnog turizma, s naglaskom na ekološku poljoprivredu i očuvani okoliš.

– Ono što nas izdvaja od drugih županija jest široka lepeza turističke ponude koja je autentična i gostoljubiva. Njemačka je jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta pa će ovo biti prilika da predstavimo neotkrivena blaga Osječko-baranjske županije – rekao je Anušić.

U Osječko-baranjskoj županiji posebno ističu turističke potencijale i znamenitosti Osijeka, mistične Baranje, Kopačkog rita, Đakova i državne ergele lipicanaca, zatim brojne dvorce, Bizovačke toplice, svoja vinogorja (baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko), vinske ceste i vinske podrume...

Smatraju da će i završetak gradnje punog profila paneuropskog prometnog koridora Vc doprinijeti i boljoj konkurentnosti Zračne luke Osijek, čime će i povezanost Slavonije s Europom biti još bolja. Potencijal vide i u rijekama Dunav i Drava pa izgradnju pristaništa i uređenje infrastrukture luka za kruzere drže modelom rasta.

Budući da je Slavonija praktički opustošena zbog iseljavanja ljudi, svaki projekt, svaka investicija i svaka nova kuna koja uđe u tu županiju i više je nego dobrodošla. Anušić je osječko-baranjski župan postao nakon posljednjih lokalnih izbora, a prije toga bio je načelnik općine Antunovac. Osječko-baranjskom županijom godinama je vladao HDSSB, a Slavoniji zbog ukupnih ekonomskih i društvenih okolnosti sada je potrebna posebna briga.

I Vlada je pokrenula projekt Slavonija u sklopu kojeg bi se iz fondova Europske unije trebao povlačiti novac za razvoj te županije.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

OV
Ovozemaljski
23:47 08.05.2018.

Bravo za ovog župana! Slavonija može, samo se mora usuditi! Ja sam sa mora, ali Slavonija ima istinsku gastro ponudu kakvu nemamo ni na Jadranu! Ajmo Slavonci u poduzetništvo, ne se iseljavati, može se, samo morate to istinski htjeti!

Avatar nekakav
nekakav
10:40 09.05.2018.

i turke treba pozvati, da se vrate na svoja ognjišta. i potomke avara, rimljana. i hune, jer znamo da je atila hodao slavonijom, i daj e bio jako plodan... svi nek se vrate 'doma', jer mi koji jesmo tu doma, ne želimo tu biti. i da, dragi naši nijemci, mi smo vam sačuvali vaše kuće, u koje smo nakon 45.-e uselili ličane, kordunaše i banijce, zagorce, varaždince, dalmatince, izgledaju isto onak kao što su ih vaši djedovi napustili. nismo htjeli uništiti to divno prijateljstvo naših naroda, tj. gazdi i podanika, koje smo gajili kroz stoljeća, bili vi nijemci, austrijanci ili mađari.