U Hrvatskoj je oko 12 posto simpatizera Nezavisne Države Hrvatske, dok je simpatizera antifašističkog partizanskog pokreta nešto više od 26 posto, pokazalo je istraživanje koje je 2024. objavljeno u "Političkim analizama", tromjesečniku za hrvatsku i međunarodnu politiku pod nazivom "Oko čega su hrvatski građani podijeljeni u superizbornoj godini?", trojice znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. Filipa File, dr. Nikole Petrovića i dr. Josipa Bilića. To je istraživanje ponovno aktualno zbog optužaba o veličanju ustaša koji su se u Drugom svjetskom ratu priklonili nacistima i traženja zabrane zvijezde petokrake (vidi slučaj Josipa Dabre). U radu su znanstvenici koristili dostupne anketne podatke kako bi odgovorili na pitanje postoji li polarizacija među hrvatskim građanima po pitanjima ekonomske i kulturno-vrijednosne problematike, kao i po pitanjima vezanima za odnos prema povijesti, imigraciji i geopolitici. U dijelu o odnosu prema povijesti, navode da su se različita tumačenja povijesti 20.. stoljeća pojavila kao iznimno bitne teme u društvu od samog početka moderne hrvatske države.
"S obzirom na smjenu generacija, te posljedično slabljenje sjećanja na obiteljsku povijest i sve veću isprepletenost obiteljskih povijesti, odlučili smo postaviti hipotetsko pitanje u kojem se ispitanike tražilo da se direktno izjasne o svojoj sklonosti glavnim zaraćenim stranama u Drugom svjetskom ratu", pojasnili su. Prema anketi provedenoj 2021. u sklopu projekta "Integracija i dezintegracija Europske unije: dinamike europeizma i euroskepticizma", na pitanje koju bi stranu podržali tijekom Drugog svjetskog rata, onih koji bi bili neutralni je najviše, 34 posto, njih 26,4 posto bi podržalo antifašistički partizanski pokret, a 11,6 posto postrojbe Nezavisne Države Hrvatske. "Iako se većina ispitanika ne svrstava jasno, grupacije koje podržavaju jednu od zaraćenih snaga dovoljno su velike da bi se memorijski ratovi koji se tiču simbola, kao i obilježavanja stradanja iz Drugog svjetskog rata, nastavili", zaključuju autori.
Kod stavova o novijim razdobljima hrvatske povijesti - razdoblju socijalističke Jugoslavije i razdoblju stvaranja samostalne Hrvatske, također se izdvajaju neka pitanja koja izazivaju podjelu među ispitanicima. Oko 39 posto njih složilo se s tvrdnjom da se u socijalističkoj Jugoslaviji Hrvatska mogla snažnije ekonomski razvijati nego samostalno, dok se 24,8 posto ispitanika ne slaže s time. Oko 45 posto anketiranih složilo se s tvrdnjom da u socijalističkoj Jugoslaviji građani nisu mogli slobodno prakticirati svoju vjeru, a preko 53 posto smatralo je da su Hrvati bili u podređenom položaju u Jugoslaviji. "Kod pitanja odnosa prema povijesti i kulturno-vrijednosne problematike moguće je jasno uočiti da postoje bitni udjeli građana u društvu koji se znatno razlikuju u svojim stavovima", navodi se, uz ostalo, u zaključku. Da povijesne teme i dalje dijele građane potvrđuju i novija istraživanja čiji ćemo sažetak objaviti naknadno.
Podatak " 53 % smatralo je da su Hrvati bili u podređenom položaju u Jugoslaviji." jednostavno ne može biti točan. Zar samo 53 posto? Postotak bi morao biti puno veći. Tkogod je živio u doba bivše države zasigurno zna koje su nacije bile povlaštene .Hrvati jamačno nisu. Prema tome, ovo je istraživanje vrlo upitno.