Angela Merkel okrivila četiri europske države za Putinovu invaziju na Ukrajinu: 'Nisu podržali moj prijedlog'

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel okrivila je Poljsku i baltičke države za invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu. Merkel, koja je vodila Njemačku od 2005. do 2021., iznijela je ovu eksplozivnu tvrdnju u intervjuu za mađarski medij Partizan. Rekla je da je krivila Poljsku i baltičke države za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i EU, što je, prema njezinim riječima, dovelo do invazije samo nekoliko mjeseci kasnije. Prema njezinoj verziji povijesti, poljsko odbijanje podrške Minskim sporazumima, a riječ je o dva ključna međunarodna dogovora između Rusije i EU, ohrabrilo je Putina da 2022. godine pokrene invaziju na Ukrajinu.

Nakon secesije Donecka i Luhanska, dviju ukrajinskih regija koje su se odvojile od zemlje i postale ono što Rusija naziva svojim republikama, predstavnici tih dviju zemalja i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) potpisali su prvi Minski sporazum u rujnu 2014. Sporazum je imao cilj uspostaviti primirje između Rusije, Ukrajine te Donecke i Luhanske Narodne Republike (DNR i LNR). Merkel je tvrdila da je prvi Minski sporazum "donio mir" u razdoblju od 2015. do 2021. te je Ukrajini, koja je bila poražena od Rusije tijekom ljetnog kontraofenzivnog napada 2015. s ciljem povratka svojih teritorija, omogućio vrijeme da "okupi snage" i "postane drukčija zemlja", piše Daily Mail.

Međutim, inicijalni sporazum nije imao veliki utjecaj na Putina ili njegove ljude u Donecku i Luhansku. Do siječnja 2015., samo četiri mjeseca nakon potpisivanja prvog Minskog sporazuma, Rusija i DNR vodile su teške borbe s ukrajinskim snagama, unatoč tome što su Kremlj i DNR već postigli svoje interese. Sljedeći mjesec potpisan je drugi Minski sporazum, koji također nije spriječio daljnje borbe. Između 2015. i 2021. ruske su snage ubile ili ranile više od 5000 ukrajinskih vojnika, kršeći primirje. Merkel je, međutim, rekla da je tek 2021. "osjetila da Putin više ne shvaća Minski sporazum ozbiljno".

"Zato sam željela novi format u kojem bismo mogli izravno razgovarati s Putinom kao Europska unija. "Pojedinci to nisu podržavali. Prije svega baltičke države, ali i Poljska bila je protiv toga", navela je. Dodala je da su te četiri države bile "uplašene da ne bismo imali zajedničku politiku prema Rusiji". U intervjuu, koji je preveden na njemački i engleski jezik, Merkel je dodala odrješitim tonom: "U svakom slučaju, to se nije ostvarilo. Onda sam ja napustila dužnost, i tada je počela Putinova agresija."

Ovo dolazi nakon što je najmanje pet civila poginulo kada je Rusija u noći s subote na nedjelju lansirala dronove, rakete i vođene zračne bombe na Ukrajinu, u napadu koji su tamošnji dužnosnici rekli da je ciljao civilnu infrastrukturu. Moskva je poslala više od 50 balističkih raketa i oko 500 dronova u devet ukrajinskih regija, rekao je u nedjelju ujutro ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Četvero ljudi, uključujući 15-godišnjeg mladića, poginulo je u kombiniranom napadu dronovima i raketama u Lavovu, navode regionalni dužnosnici i ukrajinska hitna služba.

Bio je to najveći zračni napad na povijesni zapadni grad i okolnu regiju od početka ruske invazije 24. veljače 2022., rekao je Maksim Kozicki, čelnik lokalne vojne administracije. Ranije u ratu, Lavov se smatrao sigurnim utočištem daleko od borbi i uništenja u istočnijim regijama. U objavi na Telegramu, Kozytskyi je napisao da je Rusija lansirala oko 140 dronova Shahed i 23 balističke rakete širom regije. Najmanje šest osoba je ozlijeđeno, prema izjavi ukrajinske policije.