Dok se čeka da u Sabor na ratifikaciju stigne nedavno parafirani Sporazum o obeštećenju austrijskih državljana za imovinu koju im je po okončanju Drugog svjetskog rata oduzela bivša Jugoslavija, već se pripremaju pregovori o sljedećem dokumentu istog sadržaja. Na redu su najprije Sjedinjene Američke Države s kojima službeni razgovori počinju prije kraja godine. SAD zastupa svoje državljane Židove koji su za vrijeme režima NDH i poslije rata napustili Hrvatsku, a komunistička im je vlast od 1945. do 1956. nacionalizirala i konfiscirala svu imovinu.
Pravni okvir
Nakon SAD-a uslijedit će, podsjetimo, pregovori o istoj temi s Njemačkom, Izraelom, Slovenijom, Mađarskom te vjerojatno i s Češkom i Slovačkom. Ukupno je riječ o otprilike 8000 ljudi čiji se zahtjevi očekuju, a koliko je vrijedna imovina koju su izgubili, utvrđivat će se prilikom rješavanja pojedinačnih zahtjeva. Pojavljuju se tek povremene nepotvrđene procjene prema kojima, primjerice, ukupna imovina oduzeta na području Hrvatske od 1918. do 1956. na tržištu danas vrijedi pet milijardi eura. Pojedinačno se može doznati, najčešće preko udruga nacionalnih manjina, da bi u postupku povrata Nijemcima trebalo nadoknaditi imovinu vrijednu oko 120 milijuna eura. Kad je riječ o imovinu oduzetoj Židovima, pak, spominje se svota od 20 milijuna eura.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, čiji je resor zadužen za pregovore o sporazumima, odbija tvrdnje da je riječ o popuštanju pritiscima zbog priključenja EU. Riječ je, kaže, o postavljanju međunarodnog pravosudnog okvira koji će omogućiti rješavanje problema koji se vuče pola stoljeća i od kojega Hrvatska ne može pobjeći. Iako nije jednostavan posao, samo sklapanje sporazuma na kraju bi moglo biti najjednostavnije. Provedba će, naime, biti znatno teža jer ne bi smjela stvoriti nove nepravde i osobne tragedije. Zato i zagovornici rješavanja tog naslijeđenog problema, poput pravaša Tončija Tadića, upozoravaju na oprez kako se povratom imovine ne bi proizvela nova socijalna drama u kojoj će stradati ljudi koji nisu krivi zato što žive u stanu koji je vlasniku davno oduzet.
Postupak dug 8 godina
Strani državljani koji će nakon potpisivanja sporazuma imati pravo na povrat ili odštetu bit će izjednačeni s hrvatskim državljanima i zajedno će s njima čekati u redu. Postupak povrata ili odštete hrvatskih državljana za imovinu koja im je oduzeta traje već osam godina, a dosad je, doznajemo, riješeno tek 40 posto zahtjeva. Pravila su takva da se imovina vraća u naturalnom obliku gdje je to moguće ili u novcu i dionicama. Iako je većini najzanimljiviji povrat nekretnina, prepreka je što su mnogi stanovi, kuće, trgovačka društva, šumski ili poljoprivredni kompleksi odavna u novome pravnom statusu.
Zanimljive oduzete nekretnine
Među zanimljivijim nekretninama oduzetim prije pola stoljeća je robna kuća Nama na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Odavno se najavljuje da će stići zahtjev za povratom od jedne od najpoznatijih austrijskih trgovačkih kuća Kastner&Ohler. U jednoj od oduzetih nekretnina nalazi se ukrajinsko veleposlanstvo, a u upućenim se krugovima očekuje zahtjev židovske obitelji koja živi u Argentini da joj se ta zgrada vrati.