Zapišite ih i usvojite

10 ključnih lekcija koje nas je naučio najzabavniji serijal o financijskoj pismenosti

Foto: Emica Elveđi/Neva Žganec/PIXSELL
RFB N
Foto: Neva Žganec/Pixsell
Kukuriku Artisan Bakery, Domagoj Kordić
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Shutterstock
RFB
Foto: Večernji TV
RFB
20.05.2026.
u 16:19
Kroz razgovore s glumcima, poduzetnicima, sportašima i ljudima koji su svoje karijere gradili izvan očekivanih okvira, Raiffeisen Future Boost kroz šest sezona otvorio je niz važnih pitanja o novcu, radu, riziku, planiranju i budućnosti. Izdvojili smo lekcije koje vrijedi zapamtiti.
Pogledaj originalni članak

Jeste li se ikada o financijama, jednoj od tema koje mnogima i dalje izazivaju nelagodu, educirali na zanimljiv i zabavan način? Investicije, štednja, krediti, dugovanja, financijska održivost, mirovina, kriptovalute, dionice… često su objašnjavane, ali, priznajemo, još uvijek mnogim građanima nepoznate i nerazumljive. Čak i kada poželite dovesti svoju financijsku situaciju u nekakav red, čini se teško i nedostižno. Financijski stručnjaci kažu da je najvažnije educirati se i progovoriti o ovoj temi. U serijalu Raiffeisen Future Boost već šest sezona, prvo s voditeljem Ivanom Šarićem, a u posljednjoj sezoni 2025. s tv-voditeljicom Antonijom Mandić, obrađuju se područje financija na zabavan način. U emisijama su gostovali financijski stručnjaci, javne osobe i uspješni poduzetnici te prenosili svoja iskustva. Mnogi od njih javno su progovorili i o nekim svojim najvećim propustima i pogreškama iz kojih su naučili na teži način kako upravljati vlastitim financijama. Evo i najvažnijih lekcija koje smo usvojili tijekom proteklih sezona ovoga najzabavnijeg edukacijskog serijala o financijama. 


O financijama treba govoriti 

Novac je još uvijek jedna od onih tema o kojima ne govorimo osim kada se nađemo u problemu. Lakše ćemo drugma priznati da smo umorni, nezadovoljni poslom ili pod stresom nego da ne znamo upravljati vlastitim financijama i da smo ušli u crveno na računu ili podigli nekoliko nenamjenskih kredita te se zadužili po kreditnim karticama toliko da samo “pretačemo iz šupljeg u prazno”. Najzabavniji edukacijski serijal o financijama upravo je kroz šest sezona prikazivanja dotaknuo ove osjetljive teme i pokazao da one ne trebaju biti tabu. Mnogi gosti, među kojima su bile i javne ličnosti, pokazali su da razgovor o novcu ne mora biti neugodan, hladan ni rezerviran samo za financijske stručnjake.

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Lana Gojak Bajt u opuštenom razgovoru s voditeljicom Antonijom Mandić


Važno je od malih nogu usvajati financijsku pismenost

Nitko nije rođen s gotovim znanjem o štednji, ulaganju, mirovini ili upravljanju prihodima. Glumica i voditeljica podcasta “Mame kod Lane”, Lana Gojak Bajt voditeljici Antoniji Mandić priznaje kako je najveće financijske pogreške učinila u svojim dvadesetima te da je vrlo važno djecu o financijskoj pismenosti učiti od malih nogu. “Ja svoju četverogodišnju kćer već sada učim neke osnove. Ne može u trgovini dobiti što želi, trudim se objasniti kako i zašto. Recimo, kada krene plakati da neće u vrtić, ja joj objasnim da, ako ona ne ide u vrtić, ja ne mogu na posao, a onda neće biti ni novca.”


Često, nažalost, učimo na vlastitim greškama

Jedna od najvažnijih lekcija serijala jest da financijske greške nisu rezervirane za “neodgovorne” ljude. One se događaju svima: mladima, uspješnima, kreativnima, poduzetnima, poznatima. Razlika je u tome hoćemo li ih samo prešutjeti ili iz njih nešto naučiti. Antonija Blaće u jednoj je epizodi vrlo izravno govorila o tome da je mnoge financijske lekcije naučila na teži način. “Opomena, ovrha… Nemojte biti blesavi kao ja, sa svojim propustima mogla sam si platiti faks na Harvardu. Ako niste tip, kao što ja nisam, da imate Excel tablicu u kojoj vodite evidenciju o svojim računima, radije platite nekog da to radi umjesto vas nego da se pogubite i plaćate kamate na neplaćene račune, koje ste jednostavno zaboravili”, duhovito je u podcastu Ivanu Šariću objasnila Tonka. 

Foto: Večernji TV
Uspješna tenisačica te poduzetnica Donna Vekić


U stabilna vremena treba misliti na sigurnu budućnost

“Morate početi razmišljati hoće li se u budućnosti dogoditi nešto kataklizmično. Kada su dobra vremena, potrebno je planirati štednju za moguća teška vremena”, otkrio je Tino Prosenik, vlasnik Grunteka, start-upa koji uspješno posluje i širi se već šestu godinu. Prosenik je Ivanu Šariću otkrio kako za razvijanje dobrog posla nije dovoljna samo dobra ideja već je važno pronaći investitore, ali imati i vlastitu ušteđevinu. O važnosti štednje i razumnom trošenju novca u jednoj od emisija Future Boosta progovorila je i naša uspješna tenisačica te poduzetnica Donna Vekić: “Vrlo sam štedljiva. Dvaput ću razmisliti prije nego što potrošim novac. Prihodi od tenisa su veliki, ali svaki sportaš s uspješnom karijerom trebao bi misliti na one dane poslije sporta.”


Rad i talent ne vrijede puno bez dobrog financijskog plana 

Mnogi ljudi financijsku sigurnost povezuju sa stalnim poslom i redovitom plaćom. No Future Boost je pokazao da sve više karijera ne izgleda tako. Glumci, freelanceri, sportaši, poduzetnici i kreativci često žive od projekata, sezona, angažmana ili poslova koji se ne ponavljaju istim ritmom svaki mjesec.

Lana Gojak Bajt, Antonija Blaće, Lana Klingor Mihić i Donna Vekić otkrile su kako planirati budućnost kada prihodi nisu uvijek isti i kada ne postoji klasičan osjećaj sigurnosti koji dolazi s fiksnim mjesečnim primanjem. Sve četiri uspješne dame složile su se kako je važna organizacija, preuzimanje odgovornosti i dugoročno planiranje.


Mirovina nije tema za “jednog dana” 

Jedna od najčešćih zabluda je da se o mirovini počinje razmišljati tek u drugoj polovici radnog vijeka. No tada je prostor za odluke već manji. Future Boost kroz različite goste stalno vraća istu poruku: o mirovini treba razmišljati dok smo još u najproduktivnijim životnim godinama. „Mislim da će moja mirovina, ovako grubo računajući, biti oko 400-500 eura mjesečno“, Antoniji Mandić otkrila je Lana Gojak Bajt te istaknula važnost ulaganja u mirovinske fondove, odakle će, kada dođe vrijeme mirovine, redovito dobivati ušteđeni iznos na svoj račun.

Foto: Neva Žganec/Pixsell
Domagoj Kordić, vlasnik poznate zagrebačke craft pekarnice Kukuriku


Poduzetništvo nije samo dobra ideja, nego i financijska disciplina 

Mnogi poduzetnički uspjesi izvana izgledaju jednostavno: netko je imao dobru ideju, krenuo hrabro i uspio. No razgovori s poduzetnicima u Future Boostu pokazuju da je iza svake dobre priče puno manje romantike, a puno više rada, planiranja i financijske discipline.

“Početna sam ulaganja osigurao svojim osobnim sredstvima te sredstvima poslovnih partnera, bez prevelikog oslanjanja na kredite i uz pažljivo te odmjereno širenje poslovanja”, u jednoj od emisija otkrio je Domagoj Kordić, vlasnik poznate zagrebačke craft pekarnice Kukuriku. 


I poslodavci zaposlenicima mogu uplaćivati u 3. mirovinski stup

„Mirovina je treća faza života u kojoj ljudi mogu biti produktivni i imati dobru kvalitetu života. Meni je to faza u kojoj vidim puno prilika, ne kraj“, smatra Hrvoje Gorajščan, direktor Q agencije, jedne od uspješnih hrvatskih IT kompanija. U emisiji Future Boosta otkrio je kako svoje zaposlenike motivira uplatama u 3. mirovinski stup te objašnjava kako od ovakvog modela mirovinske štednje imaju korist i poslodavci i zaposlenici – poslodavcu se uplata računa u porezne olakšice, a djelatnici će jednoga dana imati višu mirovinu. 


U budućnost se ulaže na razne načine 

Kada govorimo o financijskoj budućnosti, najčešće mislimo na štednju, fondove, plaću ili mirovinu. No Future Boost pokazuje da je ulaganje puno širi pojam. Ulažemo u obrazovanje, u vlastite vještine, u posao, u zdravlje, u odnose, u timove i u odluke koje se možda neće odmah isplatiti, ali dugoročno mijenjaju smjer.

Poduzetnici ulažu u ideje koje se tek trebaju realizirati, sportaši ulažu u disciplinu i tijelo, umjetnici ulažu u karijeru koja često nema predvidljiv ritam. No svi svoja primanja mogu uložiti na način da ih kroz neko vrijeme uvećaju – kroz investicijske fondove, razne oblike štednje, ulaganjem u dionice, kriptovalute, kupnju zlata ili nekretnina. Future Boost je stoga ugostio dr. sc. Antu Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, koji je objasnio što znače sigurnija ulaganja i koja je uloga Hanfe u Hrvatskoj: “Slično kao što policajac regulira sigurnost prometa, Hanfa je tu da regulira sigurnost financijskih usluga u Republici Hrvatskoj.”

Foto: Shutterstock
RFB


Najbolji financijski plan je onaj koji razumijemo 

Financije često djeluju komplicirano jer ih prate pojmovi koji mnogima zvuče nepoznato. Future Boost je pokazao da je financijska pismenost najkorisnija kada se prevede na običan život. Koliko zarađujem? Koliko trošim? Što mogu planirati? Što ne smijem odgađati? Koje odluke danas utječu na moj život za deset, dvadeset ili trideset godina?

Dobar financijski plan ne mora biti savršen. Ali mora biti razumljiv. Mora polaziti od stvarnog života, stvarnih prihoda, stvarnih navika i stvarnih ciljeva. Upravo zato razgovori poput ovih u emisijama Future Boosta imaju vrijednost: izvlače temu o financijama iz zone nelagode i vraćaju je ondje gdje pripada, u našu svakodnevicu.

Jer, budućnost se rijetko mijenja jednom velikom odlukom, a češće je riječ o nizu malih, pametnijih izbora. 

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

Pogledajte na vecernji.hr