Demografija, obrazovanje, nacionalna sigurnost, poljoprivreda, turizam, energetika, ekologija, politički sustav, brendiranje i novi imidž te odnos prema prošlosti – deset je područja koja smo u ožujku 2017. godine odlučili nametnuti i čitateljima i političarima, stručnjacima i kreatorima politika.
Bila je to godina u kojoj smo i više nego jasno uvidjeli da, uz informativnu ulogu koja je zakon novinarstva, mi Večernjakovci moramo preuzeti – u duhu i po načelima prema kojima je desetljećima djelovao Večernji list – ključnu ulogu motivatora, pokretača, inicijatora kako bismo u javni prostor vratili fokus na ključne teme, otvorili dijalog i konačno napravili iskorak prema društvu kakvo svi zaslužujemo. I prema društvu u kakvom bismo i sami voljeli živjeti.
Odlučili smo ponuditi rješenja, biti predlagači koji, osim što svakodnevnim člancima kontroliraju rad vladajućih, istodobno i upozoravaju. Upravo je zbog tih samonametnutih očekivanja i ciljeva bilo i lako i teško pokrenuti “Hrvatsku kakvu trebamo”, Večernjakov projekt koji je uključivao panel-diskusije, okrugle stolove i izlaganja brojnih stručnjaka različitih svjetonazora i političkih uvjerenja, otvarajući im mogućnost za dijalog s vladajućima, šansu za gospodarskim napretkom i poboljšanim životnim standardom, a sve s ciljem da i sami aktivno sudjelujemo u izradi prijedloga strateških dokumenata za Hrvatsku 2037.
Samo na prvoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” okupili smo 400 sudionika pokušavajući doći do konsenzusa o ključnim pitanjima za budućnost Hrvatske. Ubrzo nakon prve održane konferencije, u svibnju smo nastavili s tematskim raspravama dajući svakom od spomenutih područja jednaku važnost, analizirajući sve prednosti i mane, ali i novitete kojima možemo ista područja unaprijediti u Hrvatskoj. Prvi smo, između ostalog, nametnuli i u fokus stavili raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi, zalažući se pritom da se ona ne zaustavi, pridajući važnost istodobno i digitalnom razvoju.
Koliko smo bili uspješni?
Iznad svih očekivanja, odgovorit će cijeli tim Večernjakovaca koji je sudjelovao u realizaciji ovog projekta, a predvođen glavnim urednikom Večernjeg lista i inicijatorom projekta Draženom Klarićem, jer projekt i njegovu uspješnost provjerili smo i sami dvije godine poslije, podvlačeći crtu – od obećanog do realiziranog – dajući i tako do znanja da smo u namjeri kreiranja Hrvatske kao uspješne zemlje i više nego ozbiljni.
– Bili smo uspješni. Uostalom, upravo smo tim konferencijama u fokus stavili pitanje demografije koje je rezultiralo činjenicom da je Vlada tada izradila cijeli niz mjera za demografiju. Dali smo jasno do znanja da je obrazovanje ključno i da ne priznajemo odustajanje od obrazovne reforme kao ključne državne reforme. Ono na što smo također izrazito ponosni jest činjenica da smo ustrajali na tome da Hrvatska po uzoru na Austriju, Estoniju, Njemačku brendira sebe, ne dopuštajući pritom drugim državama da pričaju našu priču. Željeli smo motivirati odgovorne da je brendiranje zemlje ključno, a da Hrvatska ima ponuditi mnogo više nego samo lijepo more i prepoznatljive prirodne ljepote. Nakon konferencije predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je osnivanje komisije, a nakon dvije godine, na ponovljenoj konferenciji, ista je komisija ponudila rješenja i viziju brendiranja naše zemlje. Uostalom, na našim tematskim konferencijama inicirali smo odobrenje neoporezive trinaeste plaće. Bili smo, uostalom, i prvi koji smo otvorili pitanje privatizacije zdravstvenih usluga – kazao je glavni urednik Večernjeg lista.
Sve to dovoljan je motiv za ponos, ali i za nastavak projekta “Hrvatske kakvu trebamo” i u sljedećim Večernjakovim godinama.