KLIMATSKE PROMJENE

Jezera presušuju, zalihe se crpe i vode za navodnjavanje sve je manje

Foto: Newscom/PIXSELL
Jezera presušuju, zalihe se crpe i vode za navodnjavanje sve je manje
05.06.2022.
u 16:06
Količina slatke vode i kišnice do 2050. godine neće moći zadovoljiti potrebe u poljoprivredi
Pogledaj originalni članak

Rat ili pandemija ne zaustavljaju klimatske promjene. One idu dalje i dalje ih se proučava, pa je tako novo istraživanje stiglo iz Kine gdje je grupa znanstvenika s Kineske akademije znanosti iz Pekinga pregledala kolike bi mogle biti razine vode dobivene iz kišnice ili navodnjavanjem u svakom području gdje postoje relevantne obradive površine. Procjena je ovih znanstvenika kako bi oskudica vode mogla nastupiti na oko 80 posto svjetskih obradivih površina. Uslijed klimatskih promjena, naravno.

Do ove procjene znanstvenici su došli pregledom potreba za vodom danas i u budućnosti u svrhu navodnjavanja obradivih površina kako bi dobili procjenu hoće li te količine biti dostatne i 2050. godine, dakle za tri desetljeća. I odgovor je kako na mnogim mjestima u svijetu neće. U posljednjih stotinu godina potrebe za vodom porasle su dvostrukom brzinom u odnosu na porast svjetske populacije pri čemu je oskudijevanje vodom još izraženije u područjima koje češće pogađa suša poput zapadnog dijela SAD-a koje vodom inače opskrbljuje rijeka Colorado. Da je tako, svjedoči i apel američkih vlasti za ekonomiziranjem vodom kako bi se sačuvale milijarde litara vode koje leže u jezeru Powell za predstojeće toplije dane. Tamo je suša produžena, a s klimatskim promjenama uvjetuje da prirodni spremnici vode padnu i ispod rekordno niskih razina. U studiji se preporučuju one tehnike obrade površina koje čuvaju kišnicu u tlu čime se pomaže smanjenju nestašice vode u sušnim područjima. Slično je i u jezeru Mead.

Restrikcije u Los Angelesu

A to nije tako samo u Americi, upozoravaju stručnjaci, već u svakom dijelu svijeta u kojem ima obradivih površina. Do sada niti jedan model nije uspio dati temeljiti prikaz opskrbljenosti slatkom vodom i kišnicom. Ovo je prva studija za koju je izrađen indeks količine vode u svijetu kojim se predviđaju nivoi kišnice i slatke vode u odnosu na klimatske promjene. Učinjeno je to na način da se procjenjuje hoće li jedne ili druge vode biti dovoljno za potrebe obrađivanja zemlje u doba klimatskih promjena.

– Poljoprivredna je proizvodnja najveći potrošač vode pa je tako suočena s izazovima bez presedana. Naša studija omogućuje procjenu količine vode za poljoprivredu na površinama koja je dobivaju bilo kišnicom bilo slatkom vodom iz rijeka i jezera, rekao je Xingcai Liz, izvanredni profesor na Kineskoj akademiji znanosti koji je i vodeći autor na ovoj studiji. Do sada se kišnica uglavnom zanemarivala u sličnim studijama jer je veliki dio završi u slatkim vodama, a nije se uzimala u obzir količina koja ostane u tlu, vjerojatno iz razloga što je se teško može izmjeriti ili koristiti u neke druge svrhe. Količina kišnice raspoložive za obradive površine ovisi o tome koliko padalina primi područje izloženo kiši te koliko vode se izgubi uslijed otjecanja ili isparavanja. Utjecaja imaju i način obrade površine, vegetacija koja pokriva površinu, vrsta tla te pad terena. Promjena temperatura i razdoblja padalina uslijed klimatskih promjena znači da je teško da će kišnice biti dovoljno kako bi se podržao uzgoj dovoljan za rastući broj stanovništva. Oskudica vode mogla bi se pogoršati na i do 84 posto obradivih površina dok bi smanjenje rezervi vode te posljedična oskudica mogla biti izražena na 60 posto tih površina. Promjene u dostupnosti vode uslijed promjena u kišnim razdobljima te isparavanja vjerojatno će utjecati ma 16 posto globalnih obradivih površina.

– Dodavanjem ove važne dimenzije našem razumijevanju oskudice vode moglo bi imati implikacija na upravljanje vodnim resursima u poljoprivredi, navodi se u priopćenju vezanom za ovu studiju. Bit će, kaže se, područja koja će uslijed toga imati koristi, ali i onih koja će imati krize. Kao primjer navodi se sjeveroistočna Kina za koju se predviđa kako će imati više kiše, što bi moglo poboljšati situaciju oko dostupnosti vode u tom području. No, smanjenje padalina u središnjem području SAD-a te sjeverozapadne Indije moglo bi dovesti do potreba za povećanjem navodnjavanja kako bi se podržalo pojačano obrađivanje obradivih površina. Ova studija mogla bi pomoći državama oko procjene prijetnje i razloga oskudice vode na obradivim površinama te razvoja strategija kojima bi se smanjio utjecaj budućih suša. Takvo je područje zapada Sjedinjenih Država koje prolazi najgoru sušu u posljednjih 1200 godina, zbog čega je došlo do rekordno niskih razina rezervi vode u prirodnim spremnicima te rijekama. Ondje koriste više tehnika kako bi se sačuvala voda u tlu, u što spada i malčiranje kojim se sprečava isparavanje. Uzgojem bez obrade tla postiže se da se voda lakše upije, a tempiranjem sadnje dolazi do boljeg usklađenja rasta usjeva s kišnim periodima.

– Dugoročno, poboljšanje infrastrukture navodnjavanja, primjerice u Africi te poboljšanje njegove učinkovitosti bili bi učinkoviti načini da se smanje učinci budućih klimatskih promjena u kontekstu rastućih potreba za hranom, rekao je prof. Liu. Studija je također ukazala na činjenicu kako manjak vode nije ništa novo. Zaključeno je kako je u promatranom periodu između 1981. i 2005. godine oko 3,8 milijuna četvornih kilometara ili oko 39 posto obradivih površina u svijetu iskusilo manjak vode, a taj bi se postotak i povećao za oko tri posto u budućnosti. U svemu je interesantno kako je studiju prihvatila Američka geofizička unija, središnja američka udruga geofizičara te je ona publicirana kako u njihovu časopisu Earth’s Future tako i u važnijim globalnim tiskovinama. Niti jedna obrada ove studije ne dvoji kako je vodna oskudica tema na svakom kontinentu na kojem postoji organizirana eksploatacija obradivih površina što je, očito, velika prijetnja sigurnosti u dobavi hrane. Na nekim mjestima, poput Los Angelesa, već su prihvatili kako ta opasnost već jest realna pa se tamo pripremaju na najveću do sada restrikciju vode koja se očekuje već 1. lipnja. Lokalna uprava vodnog gospodarstva poduzima mjere kako bi se potrošnja vode iz javnih izvora smanjila za 35 posto. Vjeruju kako je to dostižno, kako se već smanjenjem tjednog zalijevanja travnjaka na samo jedan dan mogu postići trenutačne uštede. No, upozoravaju kako se stanovništvo treba pripremiti na nestašice vode zbog klimatskih promjena, izuzetne vrućine te smanjenih snježnih padalina što će samo pogoršavati situaciju. Njihova se klima mijenja, pa se i oni moraju mijenjati s klimom, svjesni su. Grad Healdsburg u okrugu Sonoma smanjio je lanjskog ljeta potrošnju vode za 56 posto. Naravno, i mi smo jedna od zemalja s aktivnom poljoprivredom pa se mogućnostima nestašice vode u nas također bave stručnjaci. Upozoravaju nas kako imamo dotrajale vodovode, što dovodi do gubitaka ukupno i do 50 posto na nacionalnom nivou.

Gubljenje vode u Gračacu

Postoje i sredine gdje je ta vrijednost i znatno veća, poput Gračaca gdje su gubici i do 86 posto, pa Hrvatska Kostajnica i Dvor gdje se gubi i do 80 posto vode na putu od izvora prema korisniku. Kao pohvalan primjer navodi se Istra gdje su gubici vode smanjeni s 35 na 17 posto i to samo za nekoliko godina. Zagreb je, poznato je, u problemu, revizija je vodoopskrbe 2019. godine pronašla kako u metropoli “procuri” 52 posto vode, odnosno dovoljno da se napune 25.582 olimpijska bazena. Iz susjedne nam države dolaze također dosta dramatične vijesti. Viktor Tóth, mađarski limnolog s Limnološkog instituta za istraživanje jezera Balaton, tvrdi kako bi najveće tamošnje jezero Balaton moglo presušiti do 2050. godine a već do 2035. godine neprikladno za kupanje.

– Da se ljudi ne petljaju u život jezera Balaton, ono bi bilo samo sebi dovoljno i opstajalo bi. Jedan je primjer za to vodostaj. Visoki, prestabilizirani nivo, moguće je takav zbog ekonomskih i turističkih interesa, ali ne i onih bioloških. Ranih 2000-ih godina, u plićim se, toplijim, dijelovima jezera na njegovoj južnoj obali pojavila nitasta alga, čime je mogućnost kupanja ondje praktično nestala, kaže mađarski znanstvenik koji se bavi znanošću koja je grana hidrologije, a specijalizirana je za jezera i njihove vode.

– Osoblje instituta u Tihanyju zabrinuto je zbog zaštite jezera Balaton te nas ponekad upitaju za savjet koji poslušaju ili ne poslušaju. Primjerice, vodni stručnjaci nisu prihvatili brige znanstvenika iz Limnološkog instituta o potrebi regulacije vodostaja. Prereguliranost vodostaja loša je za ekosustav Balatona, a sadašnja je njegova niska razina takva zbog iznimne suše, rekao je Tóth. Prema njemu, živući organizmi prilagođavaju se postojećem vodostaju.

– Kada je on nizak, trska se razvija, a vodena trava raste, dok će se za visokog vodostaja oni povlačiti pa će biti manje trave, a više algi u jezeru. Previsok vodostaj uzrokuje premalu mogućnost komešanja vode čega je posljedica premala razina kisika kroz dulje vrijeme zbog čega voda postaje toplijom u uvjetima produžene vrućine pa se aktiviraju organizmi koji uzrokuju tu smanjenost kisika. Kada bi dotok vode bio prirodan, korijeni bi se trske obnavljali. Intenzivno propadanje trske posljedica je ljudske aktivnosti, a manjak fluktuacije u toku vode sprečava sjeme trske da se razvija, kaže stručnjak iz susjedne zemlje čija su predviđanja za veliko jezero u Mađarskoj prilično siva.

– Pitate li mene, rekao bih da bi se do 2050. godine jezero moglo presušiti, a već s 2035. godinom moglo bi postati nepodobno za kupanje. To bi bio najgori scenarij, no ipak je teško predvidjeti u kojem bi se smjeru mogle događati te promjene, realno ne znamo što će se stvarno dogoditi, rekao je podsjećajući kako je jezero Balaton doista jedinstveno po svojoj veličini i plitkoći. Mnogi strani istraživači ovamo dolaze na limnološke studije jer lako dostupno jezero ima mnogo jedinstvenih osobina poput algi ili smeđe vode bazena Keszthely, čiste vode bazena Siófok, pješčanih obala južne obale ili glinenih naslaga sjeverne obale.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Idler
Idler
13:24 14.06.2022.

Jarun se pretvara vu blatnu kaljužu, a kolk vode scuri vu ZG je davno rečeno al nikog ni briga !

RI
Ringo
16:59 06.06.2022.

Ta teorija da će nestati vode ne pije vodu.