Okrugli stol „Zdravstveni pregledi sportaša – primjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima sportaša“, održan u organizaciji Društva sportaša veterana i rekreativaca i Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, okupio je brojne osoba iz zdravstvenog i sportskog svijeta kao i zainteresirane promatrače.
O vrlo aktualnoj temi, budući da je Pravilnik nakon višegodišnje pripreme ugledao svjetlo dana u ožujku ove godine, govorile su profesorice Lana Ružić Švegl i Cvita Gregov s Kineziološkog fakulteta, prof. Davor Plavec, specijalist medicine rada i športa, dr. Miran Martinac, predsjednik Zdravstvene komisije Hrvatskog olimpijskog odbora i prof. Hrvoje Pintarić, specijalist interne i hitne medicine, subspecijalist kardiologije.
- Cijeli Zakon o sportu je propisao neke novosti na čemu se temelji i Pravilnik, a to znači da se promijenila periodika samih pregleda i promijenilo se to da pregledi nisu više vezani samo uz natjecanje, nego su vezani i uz sportsku pripremu. Bilo je važno da pogledamo što je bitno u svjetskoj literaturi u okviru preparticipacijskih pregleda i koje su to razine opterećenja koje možemo unaprijed vezati uz neki sport. Iako smo u Pravilniku ostavili slobodu da specijalist sportske medicine, odnosno medicine rada i sporta koji pregledava sportaše, može prema procijenjenom opterećenju napraviti i opsežniji pregled. Isto vrijedi i za tzv. institut izvanrednih pregleda, koji omogućava da kada dođe do promjene sposobnosti sportaša, da njegov trener, netko drugi iz saveza ili delegat natjecanja može zatražiti izvanredni pregled ako se utvrdi da nešto sa sportašem nije u redu, rekao je doktor Plavec.
Profesorica Ružić Švegl pojasnila je zašto nije bilo nimalo jednostavno napraviti klasifikaciju sportova:
- Jako je teško očekivati da svi budu zadovoljni ako smo morali 60 sportova staviti u tri kategorije pregleda. Ima jako puno sportova, neki sportovi su vrlo slični na amaterskoj i na natjecateljskoj razini. No, energetski, gledajući fiziološke i energetske kapacitete, neki sportovi se tu jako razlikuju. Primjerice, nije isto ako se na tenisu samo dodajete i zapravo radite u aerobnoj zoni duže vrijeme ili ste u natjecateljskom tenisu gdje vam poen traje 9,8 sekundi i praktički ste u nekoj aerobnoj bazi na koju se nadovezuje sustav eksplozivne snage.
Zdravstvenim pregledi nisu obavezni samo za sportaše u natjecateljskom pogonu.
- Što se tiče zdravstvenih pregleda, naravno oni se, ovisno u klasifikaciji sportova, trebaju za većinu sportova provoditi jednom godišnje, to je po novom Pravilniku svakih 12 mjeseci, osim za sportove skupine 1A za koju je to jednom u dvije godine, odnosno svaka 24 mjeseca. Zdravstvenim pregledima su obavezni pristupiti svi sportaši koji su dio sustava natjecanja, ali ne samo sustava natjecanja nego, po novom Pravilniku, i svi oni koji treniraju i registrirani su za klubove, pojasnila je profesorice Gregov.
Upravo su detaljni pregledi sportaša glavna zadaća i liječnika u Zdravstvenoj komisiji HOO-a.
- Mogu reći da je Zdravstvena komisija Hrvatskog olimpijskog odbora bila na neki način avangarda ovih pregleda budući da je bila u poziciji brinuti se o olimpijcima i da je prije svakog velikog natjecanja napravljan određeni set pregleda koji su bili puno opsežniji od onih koji su se provodili prije ovog Pravilnika. Te preglede smo proširili na temelj iskustva pa su svi sudionici Olimpijskih igara, uključujući i trenere, morali ići na te preglede. Režim treninga i sporta se mijenja, mi smo se tome prilagodili, pa vjerujem da se i ovaj naš Pravilnik tome prilagodio, rekao je doktor Martinac.
Detaljni pregledi trebali bi smanjiti i pojavu iznenadne smrti sportaša na sportskim terenima koja je najčešće uzrokovana zastojem rada srca.
- Najčešći razlog nagle smrti ili nagle srčane smrti je poremećaj srčanog ritma koji se događa iz raznih razloga. Najčešći uzrok je jedan oblik bolesti srčanog mišića koja se zove kardiomiopatija. Ta hipertrofijska kardiomiopatija se nekad nije mogla otkrivati na jednostavan način. Otkako su u Italiji to započeli 80-ih godina, kardiografija je jako važna metoda kojom se to može dijagnosticirati te je značajno smanjen broj onih koji umiru naglom srčanom smrću. Sportovi su sve zahtjevniji i zahtjevniji i zato su ovi pregledi izuzetno važni, baš kao i edukacija ljudi za pružanje prve pomoći te dostupnost automatskih defibrilatora, kaže profesor Pintarić.
U raspravi na okruglom stolu su, između ostalih, sudjelovali i dr. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, prodekan KIF-a prof. Ivan Segedi, predsjednica DSVR-a Marija Anzulović, povjerenik Predsjednika Republike za sport Tomislav Paškvalin te predsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba Vjekoslav Šafranić.
Svi su oni suglasni s time da ovakvih razgovorima o važnim sportskim temama, a naročito onih koje se tiču zdravlja sportaša, mora biti više i da njihova organizacija mora biti zadaća svih subjekata uključenih u sport.