U raskošnoj, ali sada već požutjeloj monografiji „Hajduk Split 1911.-1981.”, u uvodniku stoji ovaj tekst (prenosimo ga doslovno):
Četvorica splitskih studenata, Fabjan Kaliterna, Lucijan Stella, Ivan Šakić i Vjekoslav Ivanišević koji su studirali u Pragu i oduševljavali se igrom nogometnih klubova „Slavije” i „Šparte” iz te evropske metropole, došli su na ideju da i u svom gradu osnuju nogometni klub. Split je istina već imao sličnu igru, tzv. kende, u kojoj se nogama „nabijao” šešir, ali to ni izdaleka nije bilo kao balun. Splitska je omladina vrlo brzo nogometu pretpostavila sve druge sportove i oduševljavala se igrom na „dvi branke”. U početku je to sve bilo neorganizirano.
Ali jednog poslijepodneva u kavani „Troccoli” na Pjaci napisana su pravila i udareni temelji prvom nogometnom klubu. Oko imena kluba su se lomila koplja, bilo je prijedloga da se nazove „Borac”, „Uskok”..., ali je prof. Barač našao ime koje su svi oduševljeno prihvatili – „Hajduk”! Izbor imena imao je i političku dimenziju jer je sinonim hajduka simbolizirao dugogodišnju borbu naših naroda protiv zavojevača.
Zatraženo je od vlasti odobrenje rada i pravila, ali to Austro-Ugarskoj monarhiji nije baš bilo pri srcu, pa odgovor nije stizao. Osnivači su se međutim poslužili lukavstvom: u svom novom zahtjevu naveli su obrazloženje po kojemu upravo nogometaši u marševima od 50 kilometara pod punom ratnom spremom redovito pobjeđuju i pozitivan odgovor je odmah stigao. Poslije toga prišlo se uređenju igrališta na „Kraljevoj njivi”, vježbalištu austrougarske vojske, izradi klupskih rekvizita i obilježja, pa je klub i praktički počeo raditi. Prve dresove je iz Praga poslao inž. Fabjan Kaliterna.”
Uz ovaj uvodnik priložen je i faksimil o osnivanju „Hajduka” kojim je Carsko namjesništvo u Zadru 13. veljače 1911. odobrilo rad i pravila kluba. Za one koji možda ne znaju, ishodišna točka osnivanja Hajduka bila je čuvena praška pivnica „U Fleku”, na adresi Kremencova ulica 11. Posjetili smo je kako bismo barem nakratko, usred radnog dana, osjetili ambijent u kojemu su splitski studenti, uz omamljujuće češko pivo, došli na ideju o osnivanju Hajduka. Na ulazu u pivnicu nalazi se veliki sat koji predstavlja zaštitni znak pivnice, na kojemu su brojke zamijenjene slovima, „U Fleku”. Zatim, mramorna ploča na kojoj je na tri jezika – hrvatskom, češkom i engleskom – napisano kako je ovdje 1911. godine osnovan Hajduk i dalje privlači pozornost gostiju, iako se nalazi malo izvan ugostiteljskog prostora, u malom dvorištu pivnice.
A kroz pivnicu nas vodi naš domaćin, menadžer lokala Vaclav, pa nam priča povijest ovog kultnog mjesta.
- Pivnica je osnovana 1499. godine, kada je kuću u kojoj se ona nalazi kupio pivar Vít Skřemenec – kaže Vaclav i vodi nas do slike prvog vlasnika, kroz hodnike i dvorane pivnice kojoj se šire opojni mirisi češke kuhinje.
Kapacitet pivnice je čak tisuću dvjesto mjesta, a sadrži čak osam dvorana s ovim imenima: Cabaret, Kobasica (Sausage hall), Vaclavka, Akademska (Academy hall), Prtljaga (Luggage hall), Velika (Big hall), Noćna (Night hall) i Stara češka (Old Czech hall). Također, pivnica ima i ogroman vanjski prostor, otvoren od travnja do listopada, u kojemu su – kao i svim unutrašnjim prostorijama - stolovi i klupe spojeni tako da sjedite zajedno s ostalim gostima. Tako se stvara ugođaj zajedništva, veselja i zabave. Konobari obilaze goste noseći pladnjeve pune svijetlog i tamnog piva. Također, kada dođete, konobari će vas odmah ponuditi jednom zdravicom za dobrodošlicu, čuvenom češkom Becherovkom.
Važna godina za pivnicu je i 1762.. kada je ona i dobila današnji naziv, budući da je vlasništvo preuzela obitelj Flek.
A kakve su cijene „U Fleku”? Primjerice, specijalitet kuće gulaš „U Fleku” stoji 12.7 eura, jednako koliko i svinjski šnicl, ili govedina u umaku, pa i puretina u umaku... Čašica Becherovke ili Medovine stoji 3.2 eura, krigla tamnog i svijetlog lagera – inače izvrsnog piva – stoji 3.65 eura. Dakle, gablec – ne pretjerano bogati tanjur gulaša s knedlama od kruha - i čašu piva platit ćete nešto više od 16 eura.
Inače, U Fleku vlada poprilična gužva, tolika da u špici dana ljudi stoje izvan lokala u redu za slobodne stolove. Naravno, usred dana nije otvoreno svih osam dvorana.
Zagrepčanin Marin Lovreković (49) u Pragu živi već 25 godina. Zagrepčanin, a zagriženi hajdukovac koji naravno vrlo dobro poznaje povijest kluba za kojeg navija.
- Kada sam prije 25 godina došao u Češku, odmah, sljedeći dan, išao sam, kod Fleka! Kao pravi hajdukovac, morao sam ići vidjeti to kultno mjesto gdje je osnovan Hajduk. Tamo me doveo Rade Simić, otac bivšeg Hajdukovog nogometaša Stefana. Njega poznajem još dok je bio dijete – kaže Lovreković i nastavlja:
- Pivnica Flek turistička je atrakcija Praga, baš poznato mjesto. Tko god dolazi u Prag, ja svima kažem – i onima koji navijaju, i onima koji ne navijaju za Hajduk: „Moraš otići U Flek i vidjeti gdje je osnovan najveći klub na svijetu!”. Inače, po zanimanju sam kuhar, pa sam imao želju probati njihov češki specijalitet Svičkova na smetane, to je nešto slično našoj pašticadi, samo što oni u to još dodaju vrhnje.
Maštate li vi kao hajdukovac u Pragu o naslovu prvaka vašega omiljenog kluba?
- Maštam o tome već dvadeset godina, i nadam se da će mi se želja uskoro ispuniti. Iako, sumnjam baš da će biti ove sezone. Ali, nema veze, strpljiv sam – dodao je Marin Lovreković, koji nije imao mogućnost posljednjih godina gledati Hajduk uživo:
- Zadnji put gledao sam ga ovdje u Liberecu prije deset godina. Ja sam tada mislio da ćemo „pomesti” Liberec, a mi smo izgubili 0:1 u obje utakmice.
Pa kada ste sve lijepo opisali mogli ste na naslovnicu staviti sliku ploče na kojoj su podaci o osnivanju Hajduka, a koju su postavili Veleposlanstvo RH i klub Hajduk.