Na zagrebčakom hipodromu će se od 11. do 14. lipnja održati međunarodni Lipanjski turnir u preponskom jahanju. Bit će ovo jubilarno 70. izdanje ovog turnira.
Riječ je o najvećem konjičkom natjecanju na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Lipanjski turnir oduvijek je bio i ostao najvažnije natjecanje u sezoni za brojne jahače, trenere i konjičke djelatnike. Generacije entuzijasta, zaljubljenika u konjički sport, vrhunskih sportaša i stručnjaka iz Zagreba utemeljile su i izgradile ovo prestižno natjecanje.
Među imenima koja su ostavila najdublji trag u stvaranju i razvoju Lipanjskog turnira posebno se ističu legendarni trener i jahač Josip Koblar – Joža, zatim Zdravko Marušić, Radoslav Cimerman i Stjepan Androić. Svi su bili vrhunski jahači, no posebno mjesto pripada Joži Koblaru. Kao trener Konjičkog društva Zagreb stvorio je niz vrhunskih jahača, među kojima su Renato Levanić, Andreja Novak, Josip Koblar mlađi, Željko Marović, Srebrenko Račić, Dražen Matić i mnogi drugi.
Najuspješniji jahač u povijesti Lipanjskog turnira bio je nedavno preminuli član beogradskog Milicionera Milan Milutinović, koji je čak osam puta osvajao ovo prestižno natjecanje. Među višestrukim pobjednicima nalaze se i Ante Šimleša, Andrija Hrgović, Denis Gugić, Eva Golubiček, Marko Hercigonja, Filip Rožmarić, Nuša Olajoš i Leea Djelmić.
Posebna zanimljivost vezana je uz razdoblje od 2010. do 2012. godine, kada su tri godine zaredom pobjedu odnijela grla iz KK Karoca. Godine 2010. slavio je Up To Date s jahačem Denisom Gugićem, 2011. pobijedilo je grlo Batida de Coco Z s Andrijom Hrgovićem, dok je 2012. naslov osvojila Davita, ponovno s Denisom Gugićem u sedlu.
Osim Lipanjskog turnira, u Zagrebu se od 1996. do 2009. godine održavao i Svjetski kup u preponskom jahanju, najviše razine natjecanja u ovom sportu. Uz pojedinačni Grand Prix visine 1,60 metara, u kojem su hrvatski jahači, poput Andreje Novak, ostvarivali nastupe bez kaznenih bodova, održavao se i prestižni Kup nacija, ekipno natjecanje reprezentacija.
Jedan od najboljih rezultata hrvatske reprezentacije bilo je osvojeno treće mjesto na Svjetskom kupu u Zagrebu. Kroz Zagreb su tijekom godina prošli gotovo svi najelitniji svjetski jahači, a neki od njih kasnije su postali i olimpijski pobjednici, poput švicarskog asa Stevea Guerdata.
I ove je godine, u vrijeme održavanja Lipanjskog turnira, postojala ideja o povratku natjecanja Svjetskog kupa u Zagreb. Međutim, zbog opterećenja različitim sudskim postupcima, aferom Hipodrom i drugim okolnostima, Ustanova za upravljanje sportskim objektima, Gradski ured za sport te sama Gradska uprava nisu mogli participirati na razini potrebnoj za realizaciju takvog projekta.
Za organizaciju Lipanjskog turnira Grad Zagreb osigurao je 60.000 eura, što je svakako korektna potpora. Međutim, stvarne financijske potrebe za organizaciju natjecanja ovakve razine gotovo su trostruko veće, zbog čega su organizatori iz Zagrebačkog konjičkog saveza u velikoj mjeri prepušteni vlastitim kapacitetima i mogućnostima. To svakako predstavlja značajno organizacijsko i financijsko opterećenje.
Vrijedi istaknuti kako se nekada već početkom godine znalo da je Svjetski kup manifestacija od posebnog interesa za Grad Zagreb. U vrijeme gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić, a potom i gradonačelnika Milana Bandića, osiguravao se kontinuitet potpore te je za organizaciju natjecanja redovito bilo predviđeno oko 150.000 tadašnjih njemačkih maraka. Natjecanje je imalo snažan promotivni, turistički i gospodarski učinak za grad.
Idejni začetnik i osoba koja je najzaslužnija za dovođenje Svjetskog kupa u Zagreb te za vođenje, koordinaciju i nadzor izgradnje travnatog parkura bio je Zdravko Novak. No, uvođenjem novih pravila Međunarodne konjičke federacije i znatnim povećanjem financijskih zahtjeva organizacija takvog natjecanja postala je iznimno zahtjevna. Troškovi su višestruko porasli, što u novim okolnostima više nije bilo realno pratiti.
Umjesto toga, Zagreb je bio domaćin čak triju Balkanskih prvenstava u preponskom jahanju – 2011., 2014. i 2018. godine. Riječ je o natjecanjima koja po sportskoj kvaliteti i organizacijskim zahtjevima odgovaraju razini Grand Prix natjecanja i ekipnih prvenstava. Na tim su prvenstvima hrvatski jahači pojedinačno i ekipno osvojili ukupno 20 zlatnih, srebrnih i brončanih medalja.
Važno je naglasiti kako su Balkanska prvenstva financijski i organizacijski često čak zahtjevnija od Svjetskog kupa, budući da organizator mora pokriti gotovo 80 posto troškova bez modela participacije kakav postoji kod natjecanja Svjetskog kupa.
Posebno veseli činjenica da se tijekom jedne kalendarske godine u Hrvatskoj održavaju čak dva velika međunarodna natjecanja ove razine. Jedno je već uspješno organizirano u Samoboru, uz najviše ocjene i pohvale natjecatelja te predstavnika Međunarodne konjičke federacije (FEI), a nema sumnje da će jednako uspješan biti i predstojeći jubilej – 70. izdanje zagrebačkog Lipanjskog turnira.