Dok se Hrvatska već polako priprema za Svjetsko prvenstvo 2026. godine u SAD, Kanadu i Meksiko, Srbija je nakon bolnog prizemljenja u kvalifikacijskoj skupini ostala bez ikakve šanse za plasman. Srpski mediji pišu o pravom debaklu, ističući kako je reprezentacija nakon dva uzastopna nastupa na svjetskoj smotri sada ostala bez mogućnosti čak i za doigravanje. Neuspjeh je tim veći jer će nadolazeći Mundijal biti povijesno bogat, s rekordnim nagradnim fondom koji će se, prema prvim procjenama, kretati i preko milijardu dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na Katar 2022. godine, gdje je fond iznosio 440 milijuna dolara. Sam plasman na turnir svakoj od 48 reprezentacija jamči najmanje 10,5 milijuna dolara, od čega se devet milijuna odnosi na nagradu, a 1,5 milijuna na pripreme.
Gubitak za Srbiju nije samo u propuštenoj prilici za izravnu zaradu Nogometnog saveza, već i u nizu drugih financijskih posljedica. Neodlazak na SP znači pad vrijednosti televizijskih prava, slabiji učinak sponzorskih kampanja i gubitak pregovaračke moći s oglašivačima. To je propuštena "godina događaja" koja donosi komercijalni zamah čitavom sustavu, od prodaje dresova do jačanja nacionalnog brenda na globalnoj sceni. Posebno bolna točka novog FIFA-inog modela jest prošireni program nazvan Club Benefits Programme, prema kojem će se po prvi put plaćati i dani koje igrači provedu u kvalifikacijama. To znači da su klubovi poput Crvene zvezde i Partizana ostali bez stabilnog izvora prihoda koji bi im inače pripao.
Usporedba s Hrvatskom najbolje ilustrira što Srbija propušta. Vatreni su samo za osvojeno treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine zaradili vrtoglavih 27 milijuna dolara. Taj novac nije otišao samo u blagajnu Hrvatskog nogometnog saveza. Zahvaljujući uspjehu reprezentacije, i hrvatski klubovi su profitirali. Primjerice, samo je Dinamo Zagreb na temelju sudjelovanja svojih pet igrača na tom turniru zaradio više od dva milijuna dolara. To je novac koji se izravno vraća u domaći nogomet, jača klubove i podiže kvalitetu lige, stvarajući tako pozitivan ciklus u kojem uspjeh reprezentacije hrani klupsku scenu, i obrnuto.
Dok se u Srbiji analiziraju razlozi neuspjeha, jasno je da je cijena puno veća od samog sportskog rezultata. Izostanak s najveće svjetske pozornice predstavlja odgođeni komercijalni rast i propuštenu priliku za cijeli nogometni ekosustav. Studije su pokazale da neodlazak na Mundijal može koštati nacionalne ekonomije stotine milijuna dolara u izgubljenim prihodima od turizma, maloprodaje i marketinga. Za Srbiju, koja je trenutno najbolje rangirana reprezentacija koja se nije uspjela kvalificirati, ovaj financijski udarac predstavlja korak unatrag u trenutku kada se nogometni svijet priprema za najlukrativniji turnir u povijesti.
I onda jos jedan clanak o srbima...