Vinarija Kabola

U ovo vrijeme vinar mora biti poljoprivrednik, komercijalist, stručnjak za marketing i financije...

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Kutjevo
Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije
Foto: Shuttershock
Foto: Shuttershock
Foto: Shuttershock
Foto: Julio Frangen
Foto: Julio Frangen
Foto: Ana Mrkezić, Srećko Niketić Pixsell,
Foto: Ana Mrkezić, Srećko Niketić Pixsell,
Foto: Ana Mrkezić, Srećko Niketić Pixsell,
09.02.2024.
u 16:03
Danas vinarija Kabola proizvede oko 100 tisuća boca vina sa 20 hektara vinograda – kaže cijenjeni istarski vinar Marino Markežić. Ili jednostavnije, Kabola.
Pogledaj originalni članak

Nije istarski težak Ivan Markežić ni slutio da je točeći u svome podrumu u staklene boce vino opojna mirisa divljih karanfila, ruže i kadulje te daleke 1891. utirao put obiteljske priče koja se iz generaciju u generaciju usavršava, zbog čega i dan-danas uspješno traje. Jedinu preostalu butelju none Ivana, u kojoj se ljeska muškat momjanski, čija je autohtona sorta vinove loze na momjanske brežuljke stigla još u 13. stoljeću iz talijanske Furlanije zadržavši se na malom području od Oskoruša do Merišća, u podrumu obnovljene kamene stancije čuva njegov unuk Marino, jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara. Nekoć derutno imanje smješteno u Kanedolu, između Buja i Momjana, Marino je kupio prije 24 godine, obnovio i 2005. otvorio vinariju nazvavši ju starim obiteljskim nadimkom Kabola, što prema usmenoj predaji znači poglavar ili šef sela jer potječe od riječi capo della vila.

Marino Markežić prvi se u Hrvatskoj odvažio odnjegovati vino u amforama, onako kako su to nekoć radili stari Rimljani i Grci, pa je iz Gruzije nabavio amfore izrađene od posebne vrste gline. Sklon uvođenju noviteta koji će poboljšati kvalitetu njegovih nagrađivanih vina, ali i svjestan važnosti očuvanja prirode, među prvim je istarskim vinarima prešao na ekološku proizvodnju i od 2009. za svoja vina i ekstradjevičanska maslinova ulja, spravljena od ručno branih istarske bjelice, leccina i pendolino, ima bio certifikat, na što je cijela obitelj iznimno ponosna. Uz muškat momjanski danas u podrumu kamene stancije Markežićevih nastaju i malvazija Amfora, malvazija istarska, malvazija Unica, pjenušac RE, teran, merlot, cabernet sauvignon, cuvée Supremo, teran Amfora i ose Rosa. Vino je, kaže Markežić, za njegovu obitelj stil života, neraskidivi dio istarske tradicije, odraz karaktera vinara i u suglasju je s prirodom, s kojom u skladu oni već generacijama žive, što posjetitelji njihova imanja imaju prilike i vidjeti i doživjeti dolazeći ovamo na degustacije pri tom upijajući ljepotu idiličnog pejzaža u koji se uklopila butik vinarija.

Lijepo uređeno kameno zdanje okruženo vinogradima bilo je i filmska kulisa za hollywoodski blockbuster "Čuvaj me s leđa 2" pa su atraktivne akcijske scene tu snimali Salma Hayek, Samuel L. Jackson i Ryan Reynolds, uživajući nakon seta u miru i u pogledu koji se prostire sve do mora, Alpa i Dolomita. Na jedinstveni ambijent nisu bili imuni ni Luka Šulić i Stjepan Hauser odabravši prije nekoliko godina Markežićevo imanje za snimanje spota za temu Love iz kultnog filma "Kum".

 

VEZANI ČLANCI: 

 

O domaćinu svjetskih zvijezda, Marinu, treba reći i da je vodio obiteljski restoran u Momjanu, dok se u potpunosti nije posvetio vinarstvu. Otvorio ga je potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća na sjevernom dijelu istarskog poluotoka Marinov otac Mario, bio je prava avangarda restoranske scene i po svojim jelima od tartufa, boškarina, pljukancima, fužima... desetljećima jedan od najpoznatijih u Hrvatskoj. U njemu je pripremljen i najveći bijeli tartuf na svijetu koji je po pronalasku u Motovunskoj šumi 1999. s težinom od čak 1,32 kilograma svoje mjesto našao i u Guinnessove knjizi rekorda. Markežić mlađi ga je kupio na dražbi:

- I danas mi je ugostiteljstvo velika ljubav, a jednostavna istarska jela najdraža - kaže Marino. Na tom je popisu i istarska supa, nekoć jelo istarskih težaka, a danas vrhunski specijalitet koji se nalazi u ponudi gotovo svake konobe i restorana za čiju je pripremu potrebno crno vino, maslinovo ulje, kruh i petnaestak minuta vremena. U novije vrijeme ovom se tradicionalnom jelu dodaje i šećer, kako bi vino "omekšalo". Od svog su terana i maslinova ulja Markežići pravili supu i u svom restoranu koji je bio odskočna daska za uspješnu vinsku obiteljsku priču.

Naime, Marinov otac Mario počeo je 1981. buteljirati vino i nuditi ga gostima u obiteljskom restoranu Marino. Njegovu je sinu tada bilo 25 godina. - Svi smo sudjelovali, a ja sam 1997. preuze vođenje restorana pa smo ga zajedničkim snagama pretvorili u top restoran u našoj regiji, a i šire. Bili smo poznati po specijalitetima od tartufa i istarskoj eno-gastronomiji. Istodobno s vođenjem restorana razvijao sam i meni iznimno važnu vinsku priču Kabola - govori Markežić. Iz zajedničkog truda, odricanja i uzajamnih podrški naposljetku je izniknuo uspješni obiteljski biznis i prepoznatljivi vinski brend Kabola u kojeg su danas uz Marina uključeni njegova supruga Patricija te kćeri Ana i Martina:

 

Foto: Shuttershock

 

- Posao vodimo supruga i ja, a u tome nam pomaže mlađa kći Ana. Oko svega se dogovaramo, u svemu zajednički sudjelujemo, njihovo mišljenje mi je iznimno važno. Otkako je moj otac buteljirao prve boce, promijenila tehnologija proizvodnje vina, kvaliteta vina je neusporedivo bolja, ozbiljnije se pristupa poslu, a kupci su educirani i točno znaju što žele. Od trenutka kada smo krenuli u proizvodnju do danas promijenili su se i komunikacijski kanali, fokus je na društvenim mrežama - Instagramu i Facebooku, pa nam u tom smislu trebaju savjeti i pomoć mladih, a u tome glavnu riječ vodi starija kći Martina koja je marketinški stručnjak. A želite li održati poslovni kontinuitet, morate pratiti i nove trendove u marketingu. Zapravo, u današnjim okolnostima proizvoditi vino znači biti dobar poljoprivrednik, komercijalist, stručnjak za marketing i prodaju, za financije, dizajner, sommelier, psiholog i mnogo toga, što za vremena mog oca nije bilo potrebno. Međutim, ništa to nije teško ako volite posao kojim se bavite, cijenite zemlju i živite u suglasju s prirodom. A mi živimo i radimo upravo tako - kaže.

Muškat momjanski koji se od davnina uzgaja u ovim krajevima prije dvije i pol godine dobio je zaštitu oznake izvornosti u Europskoj uniji, nekako istodobno kad je Hollywood stigao u Kanedolo, na vrata vinarije Kabola. A one davne 1891. kad je Ivan Markežić u svome podrumu točio to mirisno vino, u njegovom se okusu uživalo i na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i kralja Emanuela III u Rimu. Da je muškat momjanski odavno postao cijenjen izvan granica Istre, svjedoči i to što je još 1935. na smotri vina u Bruxellesu dobio zlatnu medalju. Na svjetskim je natjecanjima nagrađivan i Kabolin muškat momjanski, ali i druga njegova vina, na što su u obitelji Markežić ponosni:

- Moj nono je bio jednostavan, običan težak koji je većinu života proveo u polju, masliniku i vinogradu, a tu smo tradiciju nastavili otac Mario i ja. Danas vinarija Kabola proizvede oko 100 tisuća boca vina sa 20 hektara vinograda – kaže cijenjeni istarski vinar Marino Markežić. Ili jednostavnije, Kabola.

 

VIDEO: Tko je supruga Ivana Turudića? Ginekologinja radi u zagrebačkoj bolnici, a pojavljivali su se i u javnosti 

HASSANOVI RATOVI

'Kada je počeo taj rat, bio sam desetogodišnje dijete s puškom u ruci. Ranjen sam više puta, izgubio sam brata, prijatelje'

Večernjakovci Hassan Haidar Diab i Robert Bubalo snimili su dugometražni dokumentarac ‘Hassanovi ratovi’ o životnoj sudbini koja ostavlja bez daha. Iz filma čija je premijera 4. lipnja u Velikoj Gorici može se iščitati da je Hassan, kao obrambeni mehanizam, gotovo izbrisao svu svoju prošlost, koju sada pred kamerama, uz pomoć svoje obitelji, pokušava sklopiti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.