DAVOR BRUKETA PIŠE ZA VEČERNJI:

Street art: od Banksyja do TikToka, najdemokratičnija je umjetnost našeg doba

Foto: Sime Zelic/PIXSELL
Street art: od Banksyja do TikToka, najdemokratičnija je umjetnost našeg doba
28.01.2024.
u 19:00
Do ranih 1980-ih ulična umjetnost postala je popularna kao konceptualni umjetnički pokret, a njezini su središnji igrači izlagani u istaknutim umjetničkim galerijama u New Yorku. U vrijeme takozvanog zlatnog doba javnost ima prilike upoznati neke od najvećih umjetnika poput Jean-Michela Basquiata i Richarda Hambletona koji su svojevrsni pioniri ovog pokreta, a njihovi se radovi smatraju zaslužnim za rušenje barijera između ulične i likovne umjetnosti te cijene dosežu milijune.

Ulična umjetnost tehnički postoji u različitim oblicima od osvita čovjeka - od pećinskih slika iz kasnog paleolitika, umjetnosti starog Egipta ili brojne primjere dokumentirane na arheološkim nalazištima iz starog Rima. Grafiti su postali iznimno popularni u New Yorku tijekom 1960-ih, gdje su se koristili kao oblik političkog izražavanja i društvenih komentara.

Do ranih 1980-ih ulična umjetnost postala je popularna kao konceptualni umjetnički pokret, a njezini su središnji igrači izlagani u istaknutim umjetničkim galerijama u New Yorku. U vrijeme takozvanog zlatnog doba javnost ima prilike upoznati neke od najvećih umjetnika poput Jean-Michela Basquiata i Richarda Hambletona koji su svojevrsni pioniri ovog pokreta, a njihovi se radovi smatraju zaslužnim za rušenje barijera između ulične i likovne umjetnosti te cijene dosežu milijune. Upravo je rad ''bez imena'' Jeana-Michela Basquiata iz 1962. najskuplji prodani rad koji je dosegnuo cijenu od 110 milijuna dolara u Sotheby'su New Yorku 2017. godine, a mogućnost da je na privatnom tržištu cijena još i viša.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.

Ključne riječi


Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.