Poslije napada 11. 9. izgubio sam 1,2 mil. dolara. Shvatio sam kako ideja da novca nikada dosta vodi u pohlepu

Unatoč uvriježenoj percepciji, nikada nije bio samo umjetnički fotograf koji je objektivom nešto drukčije “skidao” žene. Svjedoči to njegov golemi opus koji uključuje i crteže, slike, skulpture, instalacije, umjetnički namještaj, svakodnevne uporabne stvari osmišljene na njegov poseban, artistički način, naposljetku, i izložba u Gliptoteci koja je uistinu ono što joj kaže naziv: strast, nemir i napetost. U velikom intervjuu umjetnik je progovorio o tome kako je završio deset životnih akademija te kako se probijao kroz svjetla pozornice do ove današnje u kojoj najviše uživa i koju je sam stvorio – LUPINIZMA. Lupinovo stalno iskakanje iz tračnica isijava vječnom jurnjavom kako bi u jednome proživio nekoliko života, a na tom putu on neprestano iznenađuje svojim inovacijama i kreacijama kojima daje odgovore na svijet u kojem živimo. Pritom također smiono navješćuje svijet koji tek dolazi, u kojemu unatoč nelijepoj stvarnosti on vidi ljepotu čak i kad likovnim jezikom progovara o apokalipsi na tragu distopijskog nadrealizma, u čijem se prostoru odigrava bespoštedna borba između dobra i zla... Ovako o Stephanu Lupinu zbori kulturna esejistica dr. Mirna Rudan Lisak na stranicama kataloga kojim je predstavljena njegova izložba “Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti” koja će posjetiteljima biti dostupna do 20. kolovoza u zagrebačkoj Gliptoteci Hrvatske akademije za znanost i umjetnost.
– Nadišao sam svoje okvire, a već mi je više ljudi reklo da ova djela izgledaju kao da dolaze iz druge galaksije. Moja djela govore. Ispred svog sam vremena, već četrdeset godina dajem poruke. Prvo sam ih davao fotografijom, a mislim da je ovo malo važnije nego prije – rekao je na otvaranju izložbe Stephan Lupino, hrvatski fotograf s inozemnom karijerom, majstor erotske fotografije te slikar i kipar, svijetu se predstavio fotografijama New Yorka 80-ih godina prošlog stoljeća, surađujući s mnogim svjetski poznatim časopisima. Nakon fotografije, zaronio je u slikarstvo i kiparstvo, a prema njemu nastaje i njegov vlastiti umjetnički pravac – lupinizam.
Lupino briše granice, mijenja medij, produbljuje svoj izričaj, a njegovo umjetničko komentiranje događaja u svijetu održava ga prisutnim u sadašnjem trenutku. Odlaskom u kiparstvo, dodao je jedan novi potpis u svom umjetničkom svijetu u kojem je nastala nova dimenzija njegovih djela koja uvijek govore sama za sebe. Uistinu, Lupino usprkos uvriježenoj percepciji nikada nije bio samo umjetnički fotograf koji je objektivom nešto drukčije “skidao” žene. Svjedoči to njegov ogroman opus koji uključuje i crteže, slike, skulpture, instalacije, umjetnički namještaje, svakodnevne uporabne stvari osmišljene na njegov poseban, artistički način, naposljetku, i izložba u Gliptoteci koja je uistinu ono što joj kaže naziv: strast, nemir i napetost. Bio je to povod da se u razgovoru s Lupinom vratimo desetljećima unatrag i zajedno prolistamo stranice njegove iznimne profesionalne, ali i životne biografije. Njegove fotografije objavljivane su u mnogim prestižnim magazinima širom svijeta, kao što su Photo, Zoom, Vogue, Hommes, L’Uomo Vogue, Europeo, L’Espresso, Per Lui, Playboy. Snimao je ženska i muška tijela i svjetske zvijezde, no prije desetak godina dogodio se zaokret.