Grupa Lelek, naše ovogodišnje predstavnice na Eurovizije, izborile su mjesto u velikoj završnici Eurovizije, a tijekom glasanja u prvoj polufinalnoj večeri podrška je stizala sa svih strana. Hrvatskim predstavnicama podršku su pružili i bivši eurovizijski predstavnici Baby Lasagna i Marko Bošnjak. Istarski glazbenik Marko Purišić grupu Lelek podržao je kratkom, ali snažnom porukom na društvenim mrežama.''Uff.. Vote #03'', napisao je tijekom glasanja. Na društvenim mrežama oglasio se i prošlogodišnji predstavnik, Marko Bošnjak. ''Bilo je apsolutno genijalno. Bravo curke'', napisao je na Instagramu.
Podsjetimo, Inka Večerina Perušić, Judita Štorga, Korina Olivia Rogić, Lara Brtan i Marina Ramljak oduševile su publiku i žiri svojom izvedbom pjesme "Andromeda", a nakon što je otkriveno da prolaze u finale mnogi obožavatelji istaknuli su svoje oduševljenje na društvenim mrežama. "Zasluženo, sretno cure", "Bravooooo!!!!", "Naravno da jesu! I bit će u top 10!", "Ponos", pisali su im.
Ovogodišnje, jubilarno, 70. izdanje Eurovizije održava se u austrijskoj prijestolnica nakon pobjede JJ-a prošle godine, a u utorak smo imali priliku vidjeti nastupe ukupno 17 zemalja. Njih 15 borilo se za prolazak u finale, a uz njih su bile i Italija i Njemačka koje svoje mjesto već imaju. Valja naglasiti da su se u finale plasirale i: Grčka, Finska, Belgija, Švedska, Moldavija, Izrael, Srbija, Litva i Poljska.
Pjesma "Andromeda" nadahnuta je slobodom, žrtvom i otporom, a djevojke su inspiraciju pronašle u ženama s prostora Bosne i Hercegovine. Naslov koji zvuči gotovo nadnaravno zapravo otvara puno širu priču od same suvremene pjesme. "Andromeda" je prožeta emocijama i zamišljena kao posveta ženskoj izdržljivosti, zajedničkom pamćenju i identitetu koji se generacijama čuva i prenosi. Kako same članice Leleka ističu, polazište su im bile žene katoličke vjere iz Bosne i Hercegovine u razdoblju Osmanskog Carstva.
– Tetovaže i pjesma govori o običaju sicanja (bocanje, križićanje; tradicionalni je običaj tetoviranja hrvatskih katolika u Bosni i Hercegovini te dijelovima Dalmacije, koji se intenzivirao tijekom osmanlijske vlasti radi zaštite djece i očuvanja vjerskog identiteta) gdje su se žene za vrijeme Osmanskog carstva tetoviranjem štitile od ropstva – objasnile su za Večernji list članice grupe ranije.