Foto: Getty Images
Foto: Getty Images
Foto: Getty Images
Foto: Getty Images

Znate li za što sve koriste pluto?

03. 09. 2018. u 22:04 0
Još su stari Grci i Rimljani otkrili kako je kora tog zimzelenog hrasta elastična, lagana, teško zapaljiva i zapravo izvrstan materijal od kojega se mogu izrađivati plovci za ribarske mreže, udobni potplati za sandale ili pak čepovi za ćupove u kojima se čuvala hrana

Tradicionalniji vinari reći će kako dobrog vina nema bez dobrog plutenog čepa. No iako novija vremena nose kvalitetna rješenja poput navojnih aluminijskih zatvarača, kakve na stolnim, kvalitetnim, a i dijelu vrhunskih vina koristi sve više vinara, čini se kako bismo vrhunskim i arhivskim vinima, izbornim i ledenim berbama umanjili vrijednost i draž ne odvrtimo li s njih i ne “pošnjofamo” plutene čepove prije nego iz boca poteče nektar bogova.

Vinarije Proboj hrvatskih vina na tržište SAD-a

Iskusni vinari i vinoljupci kažu nam kako se jeftiniji čepovi isplate samo kod manje kvalitetnih, jeftinijih vina, ili pak onih koja će se popiti unutar jedne godine. S druge strane, vina s plutenim čepovima, kakvi se u vinarstvu koriste već stoljećima, mogu dozrijevati godinama, tijekom kojih, tvrde, postaju i puno bolja.

A pluto, kakav će i ove jeseni “zapečatiti” najmanje 15 milijuna od 60-ak milijuna boca i butelja proizašlih iz još jedne vinogradarske sezone u Hrvatskoj, nad sintetskim i navojnim čepovima ima prednost i zato što je 100% prirodan, ekološki, obnovljiv, jedinstveni proizvod iz kore hrasta plutnjaka (Quercus suber).

Još su stari Grci i Rimljani otkrili kako je kora tog zimzelenog hrasta elastična, lagana, teško zapaljiva i zapravo izvrstan materijal od kojega se mogu izrađivati plovci za ribarske mreže, udobni potplati za sandale ili pak čepovi za ćupove u kojima se čuvala hrana.

Foto: Getty Images

Iako ga je u nekim segmentima zamijenio izum i sve šira uporaba plastike, stoljećima poslije pluto je i dalje “in”. Primjenjuje se i u toplinskim štitovima nekih svemirskih letjelica, u toplinskoj izolaciji zidova i podova, kao sirovina za izradu pojaseva za spašavanje i sportske opreme, jezgri loptica za kriket i bejzbol, drški ribičkih štapova...

Iako ga možemo naći i na nekoliko mjesta u Hrvatskoj, u šumi Šijana kod Pule koju su prije 200 godina zasadili pomorci, te na nekim manjim izoliranim lokacijama na Rabu, u Blatu na Korčuli, Mljetu, Kaštel Lukšiću..., komercijalna eksploatacija mediteranskog zimzelenog hrasta plutnjaka u nas nikad nije zaživjela.

Prema nekim procjenama, godišnje se u svijetu proizvede oko 5 milijuna tona pluta, no gotovo sav potiče od plutnjaka sa zapadnog sredozemlja, s površine od oko 30.000 ČETVORNIH kilometara, iz Portugala (55%), Španjolske (30%) te Alžira, Francuske, Italije, Maroka i Tunisa (preostalih 15-ak posto).

Delicija i afrodizijak 3 bitne karakteristike stonske kamenice: osvježava, smiruje i potiče na ljubav

Kora se s plutnjaka prvi put skida kad je drvo staro 25 godina, potom se taj proces ponavlja svakih devet godina i izvor je prihoda za tisuće ljudi. nijedno se drvo pritom ne siječe pa nije čudno što su šume mediteranskih plutnjaka jedan od sustava s najvećom razinom biološke raznolikosti na svijetu, dom velikog broja endemičnih biljaka i ugroženih vrsta životinja poput pirenejskog risa, adalbertova orla i berberskog jelena, koji je simbol Magreba. kvalitetni vinski čepovi navodno se dobivaju iz hrasta starog najmanje 50 godina, dok mu je životni vijek 200.

No iako se razvojem tehnologije puno toga mijenja u vinarstvu, način proizvodnje plutenih čepova i dalje je isti. Problem je samo ako su loše kvalitete i napadnu ih gljivice pa zamirišu na pljesnive podrume i upropaste tisuće boca i ugled velikih (i poznatih!) vinarija, što se već događalo u povijesti.

PROMO Odlična vina za blagdanski stol

Zato svaka vinarija koja drži do sebe u specijaliziranim laboratorijima pomno testira najmanje 2% čepova, koji mogu biti iz jednog komada ili pak granuliranog pluta. – I to na čak 28 parametara – kaže nam Emil Mehdin, Direktor prodaje i marketinga Jako vina poduzetnika Jake Andabaka. Andabakov brend Stina u potpunosti počiva na premium vinima s plutenim čepovima – U bračkoj vinariji odležavaju i bijele i crne dalmatinske sorte. – i Sve mora biti savršeno jer imidž vina daje i generalnu sliku o državi – kazao je Mehdin.

>> Pogledajte video - Supernamirnice koje trebate imati u svom domu

pogledajte na vecernji.hr

Još nije ostavljen niti jedan komentar! Pokrenite raspravu!

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".