Gubitak pamćenja koji ometa svakodnevni život može biti simptom Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije. Alzheimerova bolest je bolest mozga koja uzrokuje postupno, sporo propadanje pamćenja te sposobnosti mišljenja i zaključivanja. Postoji 10 upozoravajućih znakova i simptoma, a ako primijetite bilo koji od njih, nemojte ih ignorirati i dogovorite pregled kod liječnika, piše Alzheimer's Assosiation.
Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevicu: Jedan od najčešćih znakova, osobito u ranijoj fazi, jest zaboravljanje nedavno naučenih informacija. To može uključivati i zaboravljanje važnih datuma ili događaja, postavljanje istih pitanja iznova te sve veću potrebu oslanjanja na 'pomagala' (podsjetnike, bilješke, elektroničke uređaje) ili na članove obitelji za stvari koje je osoba prije obavljala samostalno.
Poteškoće u planiranju ili rješavanju problema: Kod nekih ljudi s Alzheimerovom bolešću ili drugom demencijom mijenja se sposobnost izrade i praćenja plana ili rada s brojevima. Mogu imati problema s praćenjem poznatog recepta ili vođenjem mjesečnih računa, teže se koncentriraju i za obavljanje zadataka treba im znatno više vremena nego ranije.
Teškoće u obavljanju poznatih zadataka: Osobe s promjenama pamćenja mogu imati problem dovršiti svakodnevne aktivnosti. Ponekad im je teško doći do poznate lokacije, sastaviti popis za kupnju ili se prisjetiti pravila omiljene igre.
Zbunjenost u vezi s vremenom ili mjestom: Osobe mogu gubiti osjećaj za datume, godišnja doba i protok vremena. Mogu teško razumjeti nešto ako se ne događa odmah, a ponekad zaborave gdje su ili kako su tamo došle.
Problemi s razumijevanjem vizualnih prikaza i prostornih odnosa: Neki mogu imati promjene vida koje dovode do poteškoća s ravnotežom ili čitanjem. Mogu se javiti i problemi u procjeni udaljenosti te razlikovanju boje ili kontrasta, što može otežati vožnju.
Novi problemi s riječima u govoru ili pisanju: Osobe mogu imati poteškoće u praćenju razgovora ili uključivanju u njega. Mogu stati usred rečenice i ne znati kako nastaviti, ponavljati se, mučiti s vokabularom, teško imenovati poznat predmet ili koristiti pogrešan naziv (npr. 'ručni sat' nazvati 'ručni satnik').
Zametanje stvari i gubitak sposobnosti praćenja koraka: Osoba može stavljati predmete na neobična mjesta, gubiti ih i ne moći se prisjetiti koraka kako bi ih ponovno pronašla. Kako bolest napreduje, može optuživati druge za krađu.
Smanjena ili loša prosudba: Kod oboljelih se mogu pojaviti promjene u prosuđivanju i donošenju određenih odluka, primjerice lošije odluke vezane uz novac ili manja briga o njegovanju i osobnoj higijeni.
Povlačenje s posla ili iz društvenih aktivnosti: Zbog poteškoća u vođenju ili praćenju razgovora osoba se može povući iz hobija, društvenih aktivnosti i drugih obveza. Može joj biti teško pratiti omiljeni tim ili aktivnost.
Promjene raspoloženja i osobnosti: Mogu se javiti promjene raspoloženja i osobnosti: osoba može postati zbunjena, sumnjičava, depresivna, uplašena ili tjeskobna. Može se lako uzrujati kod kuće, s prijateljima ili kada je izvan zone udobnosti.