Psiholozi i terapeuti sve češće upozoravaju na to da vrtlarenje nije samo hobi, nego i učinkovit način smanjenja stresa, tjeskobe i osjećaja iscrpljenosti. Kombinacija fizičke aktivnosti, boravka na svježem zraku i kontakta s prirodom mnogima pomaže pronaći osjećaj mira i kontrole u svakodnevici. Najnovija istraživanja pokazuju da boravak u vrtu može imati snažan pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Osim što znatno smanjuje stres, može povećati osjećaj sreće, ispunjenja i zadovoljstva. S dolaskom lijepog vremena i toplijih dana sve više vremena provodimo u prirodi i na svježem zraku, a vrtlarenje može dodatno poboljšati kvalitetu života te smanjiti simptome depresije i anksioznosti, kako sugeriraju rezultati najnovijih istraživanja, prenosi Psychology Today.
Psihoterapeut Phil Lane naglašava da boravkom u vrtu usporavamo svoje misli, odnosno smanjujemo mogućnost opterećivanja mozga uobičajenim opsesivnim mislima. Na taj se način smanjuje razina tjeskobe i zabrinutosti jer pažnju usmjeravamo isključivo na fizički zadatak koji nas u tom trenutku zaokuplja. „Vrt pruža jedinstvenu priliku za prakticiranje mindfulnessa – možemo obraćati pažnju bez nezdrave opsesije, fokusirati se na jednu stvar bez ometanja i biti potpuno prisutni u trenutku”, ističe Lane. Briga o vrtu i okućnici mnogima daje osjećaj svrhe. Redovito zalijevanje, praćenje rasta i razvoja biljaka te održavanje vrta kod vrtlara stvaraju osjećaj uspješnosti i odgovornosti, što može pozitivno utjecati na njihovo samopouzdanje.
Ovaj hobi potiče i mentalnu fleksibilnost, odnosno sposobnost osobe da se prilagodi intenzivnim promjenama i izazovima. „Učenje novih zadataka doprinosi neuroplastičnosti, odnosno stvarnim promjenama u mozgu”, objašnjava stručnjak. Dakle, vrtlarenje nije samo hobi za znalce i stručnjake, već može biti odličan način brige o mentalnom zdravlju i osobnom samopouzdanju, čak i ako nemate „zeleni palac”.