Veljača u vrtu možda izgleda kao mrtva sezona, ali iskusni vrtlari znaju da je to mjesec u kojem se postavljaju temelji za proljetnu eksploziju rasta. Čim se tlo prosuši i prestane biti ljepljivo, otvara se prozor za prve radove na otvorenom, posebno za kulture koje vole hladnije uvjete. Sjetva u veljači stvar je pametnog tajminga: neke biljke klijaju već na niskim temperaturama i ne smetaju im svježa jutra.
Najvažnije je pratiti vrijeme, a ne kalendar jer uspjeh ovisi o tome je li zemlja mrvičasta, a ne natopljena. Dobro je imati pri ruci agrotekstil ili vrtni flis jer jedan hladan val može doći i kad već pomislite da je proljeće iza ugla. Ako imate uzdignute gredice ili laganije tlo, šanse su još bolje jer se ono brže zagrije i brže ocijedi. U nastavku su kulture koje se često mogu posijati na otvorenom već u veljači.
Špinat: Špinat je klasik za ranu sjetvu jer voli hladnije vrijeme i dobro podnosi lagani mraz. Sijte ga u plitke redove, a klijanje će biti brže ako tlo nije previše mokro i ako ga prekrijete tankim slojem prosijane zemlje. Za sigurniju berbu, posijte ga u dva navrata u razmaku od 10 do 14 dana, pa ćete duže imati mlade listove.
Grašak: Grašak se može sijati vrlo rano, a hladnoća mu čak pomaže da kasnije bolje podnese proljetne oscilacije. Najbolje uspijeva na sunčanom mjestu uz potporu, primjerice mrežu, grančice ili štapove će se tako uredno penjati i biti prozračniji. Ako očekujete jači mraz, red možete zaštititi agrotekstilom, a sjeme prije sjetve možete kratko namočiti da brže krene.
Bob: Bob je jedna od najzahvalnijih zimskih mahunarki i često se sije čim tlo dopusti ulazak u vrt. Snažan je, otporan i ne smeta mu hladno vrijeme, a rano kretanje znači i raniju berbu. Sijte ga rjeđe jer biljke narastu krupno, a kasnije mu prstohvat potpore ili blago nagrtanje može pomoći da ne polegne.
Mrkva: Rane sorte mrkve mogu u zemlju već u veljači, posebno ako imate lagano tlo i gredicu na suncu. Ključ je fina priprema tla: mrkva ne voli grudice ni svježe gnojivo, jer tada zna biti deformirana. Sjeme je sitno pa sijte rijetko ili pomiješajte sa suhim pijeskom, a redove možete prekriti agrotekstilom da zadrži vlagu i ubrza nicanje.
Peršin: Peršin je poznat po sporom klijanju, ali zato ga se isplati posijati rano – dok još ima dovoljno vlage u zemlji. Može mu trebati i nekoliko tjedana da nikne pa strpljenje u veljači često znači 'mir' u ožujku i travnju. Dobro je označiti red da ga ne prekopate kasnije i održavati površinu lagano vlažnom, bez previše zalijevanja.
Rotkvica: Rotkvica je idealna za nestrpljive jer brzo niče i brzo stiže za stol, a hladnije vrijeme joj daje ugodniju, manje ljutu aromu. Sijte je u kratkim intervalima, svakih 7 do 10 dana, kako biste imali stalnu berbu, umjesto da sve dozrije odjednom. Ako se najavljuje hladna noć, lagani pokrov flisom čini veliku razliku i često spašava mlade klice.