Nova istraživanja otkrivaju da je biti 'noćna ptica' loša za vaše mentalno zdravlje. Odlazak u krevet do 1 ujutro može smanjiti rizik od razvoja mentalnih i bihevioralnih stanja kao što su depresija i tjeskoba, prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu Psychiatry Research.
Istraživači su usporedili željeno vrijeme spavanja, poznato kao kronotip, sa stvarnim ponašanjem spavanja gotovo 74.000 odraslih osoba u Velikoj Britaniji. Očekivali su da će biti vrlo važno ostati vjeran svom kronotipu, piše NY Post.
No otkrili su da, bez obzira na vaše preferencije spavanja, 'noćne ptice' ne napreduju nakon što padne mrak. "Otkrili smo da usklađenost s vašim kronotipom ovdje nije presudna i da kasno spavanje zapravo nije dobro za vaše mentalno zdravlje", objasnio je stariji autor studije Jamie Zeitzer, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Sveučilištu Stanford. "Velika nepoznanica je zašto.”
Među sudionicima, 19.065 identificirano je kao jutarnji tip, 6.844 kao večernji tip, a 47.979 kao negdje u sredini. Istraživači su otkrili da noćni tipovi, koji su spavali u skladu sa svojim kronotipom (tj. kasno legali i kasno ustajali), imali 20% do 40% veću vjerojatnost za dijagnozu mentalnih poremećaja u usporedbi s noćnim tipovima koji su prilagodili svoje spavanje prema ranijem terminu (ranije legli ili spavali samo pola sata duže). Ova povećana vjerojatnost za mentalne poremećaje može uključivati stanja poput depresije i anksioznosti.
Osim toga, istraživanje je pokazalo da su osobe koje se bude s izlaskom sunca (jutarnji tipovi) imale najbolje mentalno zdravlje u usporedbi s ostalim tipovima. Istraživači su smatrali da bi rezultati mogli biti povezani s hipotezom "um nakon ponoći", koja kaže da budnost nakon ponoći može povećati rizik od impulzivnog i štetnog ponašanja.
GALERIJA: Spavate na pamučnim jastučnicama? Nakon ovoga vjerojatno više nećete!
"Ako bih morao pogađati, ljudi ujutro koji su budni do kasno svjesni su činjenice da im mozak ne radi kako treba, pa bi mogli odgoditi donošenje loših odluka", rekao je Zeitzer. “U međuvremenu, večernja osoba koja je budna do kasno misli: ‘Osjećam se odlično. Ovo je sjajna odluka koju donosim u 3 sata ujutro', dodao je. Stručnjaci preporučuju da spavate sedam do devet sati noću. Zeitzer savjetuje noćne ptice da pokušaju usvojiti raniju rutinu kako bi promijenile svoje obrasce spavanja, iako je to teško i neće promijeniti njihov kronotip. Međutim, Zeitzer naglašava da, biološki gledano, tijelo ima svoju prirodnu preferenciju za određeni ritam spavanja. On to opisuje kao "vrlo slično gumenoj narukvici" - kada se osoba pokušava prilagoditi novom rasporedu spavanja, može imati kratkotrajni uspjeh, ali tijelo će se uvijek truditi vratiti na svoj prirodni ritam.
No, jedna profesorica medicine spavanja istaknula je neka ograničenja Zeitzerove studije. Ispitanici su uglavnom bijelci i srednje dobi ili stariji, rekla je dr. Indira Gurubhagavatula sa Sveučilišta Pennsylvania. Osim toga, kronotip je određen putem upitnika za sudionike. “Način na koji su istraživači odlučili koji ste kronotip proizašao je iz jednog pitanja, iako su koristili ono koje je potvrđeno”, rekla je Gurubhagavatula, koji nije povezan sa studijom. "Ali uobičajeno je kako procjenjujemo jutro ili večer pomoću puno detaljnijeg upitnika koji ima puno detaljnijih pitanja."
Stručnjak otkrio najgoru pozu za spavanje: 'Ona najviše šteti vašim leđima'
Nikome nije palo na pamet da osobe sklone mentalnim poremećajima, iz socioloških ili fizioloških razloga, ujedno naginju i kasnijem lijeganju i kasnijem ustajanju. Ako netko ima mentalnih problema, promjena ritma dnevnog odmora neće mu puno pomoći. Mentalno stabilnu osobu ne može takva promjena značajnije poremetiti. Tipična zamjena uzroka i posljedica.