Začinjena hrana sprječava demenciju. Bobičasto voće poboljšava pamćenje. Dodaci prehrani čuvaju mozak. Ako ste naišli na ovakve tvrdnje o “hrani za mozak” koja navodno ima čarobna svojstva, niste jedini. Internet i društvene mreže prepuni su savjeta o tome što jesti kako biste “sačuvali mozak”, prenosi Daily Mail. No mogu li određene namirnice ili prehrane doista spriječiti demenciju?
Demencija je jedan od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj, ali istraživanja pokazuju da se do 40 % slučajeva može spriječiti jednostavnim promjenama životnih navika. Iako ne postoji “čudotvorna” dijeta protiv Alzheimerove bolesti, studije jasno pokazuju da pravilna prehrana može smanjiti rizik od kognitivnog pada.
Zašto? Jer stanja poput visokog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa i pretilosti – od kojih pate milijuni – snažno povećavaju vjerojatnost razvoja demencije. Dobra vijest: ne morate preko noći promijeniti svoje navike. Ali vrijedi početi postepeno izbacivati ili smanjivati određene namirnice – evo zašto.
Gazirana pića: Zaslađena gazirana pića odavno su na lošem glasu zbog pretilosti i oštećenja zubi, ali sve više istraživanja povezuje ih i s većim rizikom od demencije. Dr. Oliver Shannon sa Sveučilišta Newcastle objašnjava: “Ljudi koji piju dva ili više zaslađenih napitaka dnevno imaju 34 % veći rizik od razvoja demencije.”
Razlog? Nagli skokovi šećera i inzulina, povećanje tjelesne mase i metabolički poremećaji – svi oni oštećuju mozak. Čak i čaj ili kava mogu spadati u rizičnu kategoriju ako sadrže mnogo dodanog šećera. Istraživanje gotovo 13.000 odraslih pokazalo je da samo jedna limenka dijetalnog gaziranog pića dnevno može ubrzati starenje mozga ekvivalentno 1,6 godina.
Prerađeno i “lažno” meso: Slanina, kobasice, salame, paštete – sve to povećava rizik od kognitivnog pada. Razlog je visoki udio nitrata, soli i masti, kao i stvaranje potencijalno štetnih spojeva u organizmu. Zanimljivo, ni veganske zamjene nisu uvijek bolje. Mnogi veganski burgeri i kobasice visoko su prerađeni proizvodi s puno aditiva, soli i šećera. Stručnjaci savjetuju češće birati ribu, perad i mahunarke.
Slatkiši i hrana s visokim udjelom šećera: Čokolada, peciva, slatkiši – osim viška kilograma, doprinose i stalnim oscilacijama šećera u krvi, što potiče upalu i oštećuje krvne žile u mozgu. Prema riječima nutricionistice Kim Pearson, “neki istraživači Alzheimerovu bolest sada nazivaju dijabetesom tipa 3” – upravo zbog jake povezanosti s lošom kontrolom šećera u krvi.
Studija Johns Hopkinsa pokazala je da osobe koje razviju dijabetes u srednjim godinama imaju znatno veći rizik od kognitivnog pada kasnije u životu. Preporučeni maksimum za odrasle je šest žličica šećera dnevno.
Dakle, iako ne postoji čarobna namirnica protiv demencije, prehrana i životne navike imaju ogroman utjecaj. Smanjivanje gaziranih pića, prerađenog mesa i šećera može dugoročno zaštititi mozak jednako kao i srce. Ne radi se o savršenstvu – nego o malim, dosljednim promjenama koje dugoročno čine razliku.