Što se stvarno događa s tintom kad uđe u tijelo? Otkrivamo povećava li tetoviranje doista rizik od razvoja raka

Nekadašnji oblik modifikacije tijela koji se uglavnom povezivao s kriminalcima i društvenim izopćenicima, tetovaže su danas postale dio opće kulture. S obzirom na generacijsku razliku u stavovima, sigurno je da će njihova prisutnost u društvu nastaviti rasti. No, koliko su zapravo sigurne za naše tijelo? Od trenutka kada tattoo majstor ubrizga tintu u kožu, tijelo odmah reagira, tretirajući je kao strano tijelo i pokrećući upalni odgovor. Imunološki sustav se aktivira, a stanice imuniteta napadaju pigmente tinte te ih prenose u limfni sustav, gdje se nanočestice mogu nakupljati u limfnim čvorovima. 

Svatko tko se tetovirao svjestan je kratkoročnih rizika, poput alergijskih reakcija, kožnih infekcija na tetoviranom području i komplikacija povezanih s loše očišćenom opremom. Međutim, posljednjih godina sve se više istražuju dugoročni rizici. Znanstvenici sa Sveučilišta Lund u Švedskoj su 2024. godine otkrili moguću vezu između tetovaža i limfoma, raka limfnog sustava. U istraživanju koje je obuhvatilo gotovo dvanaest tisuća ljudi, utvrđeno je da 21 posto oboljelih od limfoma ima tetovažu. Voditeljica studije, Christel Nielsen, naglasila je da je nakon uzimanja u obzir drugih relevantnih čimbenika, poput pušenja i dobi, rizik od razvoja limfoma bio 21 posto veći među tetoviranima. "Važno je zapamtiti da je limfom rijetka bolest i da se naši rezultati odnose na razinu grupe", izjavila je Nielsen, priznajući da su potrebna daljnja istraživanja.

Nielsen je za LADBible dodala kako se može samo nagađati da tetovaža, bez obzira na veličinu, pokreće tinjajuću upalu u tijelu koja zauzvrat može potaknuti rak, što sliku čini složenijom nego što se isprva mislilo. S druge strane, neka su istraživanja donijela potpuno iznenađujuće rezultate. Svjetska zdravstvena organizacija napomenula je kako su istraživači iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) otkrili da ljudi koji imaju veliku površinu kože prekrivenu tetovažama zapravo imaju manji rizik od razvoja raka kože od onih koji nemaju tetovaže. Slično tome, studija objavljena u časopisu Journal of the National Cancer Institute sugerira da osobe s tri ili više velikih tetovaža imaju čak 74 posto niži rizik od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

Ipak, zabrinutost ne jenjava, a stručnjaci iz Američke akademije za dermatologiju upozoravaju na jedan praktičan problem: tetovaže ponekad mogu prikriti madeže koji su zapravo rak kože, što otežava njegovo rano otkrivanje i dijagnozu. Znanstvena zajednica i dalje je podijeljena, a većina se slaže da su potrebne dugoročne studije kako bi se u potpunosti razumjeli svi rizici povezani s unošenjem tinte u organizam. Do tada, slika o dugoročnoj sigurnosti tetovaža ostaje nedovršena, ispunjena intrigantnim, ali i zabrinjavajućim saznanjima.

Složeni sastav tinte i regulatorni odgovor

Jedan od glavnih razloga za zabrinutost leži u samom sastavu tinti za tetoviranje. One su složene kemijske smjese koje, osim pigmenata, mogu sadržavati i teške metale, policikličke aromatske ugljikovodike (PAH) i takozvane azo-boje. Neki od tih spojeva, poput određenih PAH-ova koji se često nalaze u crnoj tinti, klasificirani su kao mogući kancerogeni. Azo-boje se pak pod utjecajem UV zračenja ili prilikom laserskog uklanjanja tetovaže mogu razgraditi u aromatske amine, spojeve koji su u laboratorijskim uvjetima povezani s oštećenjem DNK. Iako prisutnost poznatih kancerogena u tinti ne znači nužno da će tetovaža uzrokovati rak, rizik ovisi o nizu čimbenika, uključujući veličinu tetovaže, vrstu i kvalitetu tinte te individualnu genetsku predispoziciju.

Zbog sve veće zabrinutosti za sigurnost građana, Europska unija je u siječnju 2022. godine, u sklopu Uredbe REACH, zabranila ili ograničila upotrebu više od četiri tisuće kemikalija u tintama za tetoviranje i trajnoj šminki. Ova regulativa obuhvaća tvari koje su kancerogene, mutagene, toksične za reprodukciju, kao i one koje izazivaju alergije i iritacije kože. Cilj ove mjere nije bio zabraniti tetoviranje, već učiniti boje koje se koriste sigurnijima za javno zdravlje. Odluka je izazvala raspravu unutar tattoo industrije, a neki su umjetnici izrazili zabrinutost zbog ograničene palete boja i nedostatka adekvatnih alternativa za neke pigmente. Unatoč tome, regulatorna tijela smatraju ovaj potez nužnim korakom predostrožnosti dok se ne provedu sveobuhvatna istraživanja o dugoročnim posljedicama.