U Zagrebu se 25. travnja održava Pink Day, festival rosé vina, koji se održava već 13. put, kao i uvijek u prostoru Laube. Osim što će okupiti 80-ak izlagača s oko 200 etiketa vina i ekstradjevičanskog maslinovog ulja, u danima festivala predviđene su i radionice. Neke od njih održavat će Elizabeth Gabay, Britanka koja živi u Francuskoj, a nositeljica je prestižne titule Master of Wine te je priznata kao jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za rosé vina. U povodu njezina dolaska u Zagreb imali smo priliku razgovarati s Elizabeth i postaviti joj nekoliko pitanja.
Tema festivala Pink Day su rosé vina koja slijede novi trend – sve su više usmjerena prema nijansama boje lososa te laganijem i pitkijem stilu. Zašto su upravo ta vina postala popularnija? Novost roséa zanimljiv je, gotovo filozofski koncept. Kada sam 2016. dobila narudžbu da napišem prvu knjigu o roséu, ona se zvala "Rosé, Razumijevanje revolucije ružičastog vina" – "razumijevanje" jer svi su govorili o novom trendu, ali onda sam otkrila da je rosé popularan stoljećima – ono što je novo jest opsesija jednim stilom roséa, blijedim i suhim. Ne mislim da je to zato što su nužno bolji, ali mislim da marketing ima puno veze s tim. Nije slučajno da su Instagram i Hollywood uvelike doprinijeli popularizaciji tog novog, blijedo-svježeg stila.
Što mislite kako će se taj trend razvijati s obzirom na to da se trendovi u vinskoj industriji okreću prema nižem udjelu alkohola i laganijim vinima?
Bilo je fascinantno to pratiti. Mislim da ne postoji jedan jedinstven trend ili smjer razvoja – i nadam se da će se time kategorija ružičastih vina dodatno otvoriti i postati raznolikija. I dalje se proizvodi velik postotak svijetlih i suhih rosé vina, koja su savršena za ispijanje rashlađena tijekom ljeta. Trend uključuje i varijante vina s nižim udjelom alkohola. Obično se proizvode u vrlo reduktivnom stilu. I dalje je mali postotak premium rosé vina – često odležanih u hrastu ili amforama, ili dobivenih složenijom vinifikacijom. Takva vina nude veću kompleksnost, potencijal odležavanja i izraženiji gastronomski karakter, zbog čega su privlačna ozbiljnim ljubiteljima vina. Ponekad se rade i u oksidativnijem stilu, pri čemu boja može prelaziti u zlatno-narančaste tonove. Što se tiče boje, to je veliko otvoreno pitanje. Došlo je do velikog porasta interesa za bijelo vino. Ali… ako ste proizvođač koji se usredotočio na crno i rosé vino – što radite? U Provansi je rosé postao toliko blijed da katkad moram dvaput provjeriti je li riječ o bijelom vinu ili roséu. Sve više proizvođača označava svoj vrlo, vrlo blijedi rosé kao blanc de noir. Filtracija ugljikom od mene ima veliko NE, ali se događa. S druge strane spektra, tržište sve više govori o laganim, ljetnim crnim vinima. Ovdje vidimo više entuzijazma za tradicionalnije tamnije rosée preimenovane u ljetna crna vina. I 'potpuno novu', ali zapravo vrlo staru tradiciju vina napravljenih od crnog i bijelog grožđa. Ona su u Francuskoj poznata kao blouges i vrlo su moderna.
S obzirom na to, kako biste opisali trenutačne trendove u industriji pića, u kontekstu različitih navika i preferencija mlađih generacija u odnosu na starije?
Imam dvoje djece. Moj sin voli vino i radi sa mnom te je koautor dviju knjiga te kćer koja ne pije. Nisam sigurna koji su razlozi, druženje online, a ne fizičko, zajedničko? Zdravstveni rizici nakon pandemije? Jesmo li vino udaljili od društvene interakcije, a ne od nekog intenzivnog kulta? Mislim da je važno da, osim onih koji su intenzivno zainteresirani za vino, svi zapamtimo da je ono dio naše kulture i društvenog života. Sve više vidim proizvođače koji razmatraju kako mogu učiniti vinarstvo i vinogradarstvo dijelom svoje zajednice. Mala, izolirana sela, koja se proizvodnjom vina povezuju, uče surađivati te zajednički razvijaju restorane i vinski turizam.
Koliko ste upoznati s hrvatskim rosé vinima, kako biste ih ocijenili?
Ovo je vrlo dobro pitanje. Prošle godine sam bila u Istri na natjecanju Vinistra Svijet malvazije i posjetili smo nekoliko vinograda. Tada sam prvi put bila u Hrvatskoj. Kušala sam nekoliko butelja koje su mi poslane 2017. za prvu knjigu i čula o vašim roséima od Jo Ahearne (također poznata Master of Wine koja je svojedobno posjetila Hrvatsku, op.a.), ali ovo će biti moje prvo pravo iskustvo s hrvatskim roséom.
Koja biste rosé vina ocijenili iznimnijima od drugih? Iz koje zemlje potječu?
Posljednjih godina volim vrhunske rosée iz Navarre i Rioje, Bandola i Tavela, posebno kada prođu svoju prvu mladost. Cerasuolo d'Abruzzo ima nekoliko proizvođača koji se vraćaju svom tradicionalnom tamnijem, voćnijem stilu, što izgleda zanimljivo. Mislim da trenutačno prolazimo kroz zanimljivo razdoblje, proizvođači govore da sada mogu napraviti dobar rosé, ali budući da svi proizvode isti stil, konkurencija je jaka. Regije poput Navarre, Rioje, Tavela, Bandole i Cerasuola pritom bilježe spor, ali primjetan povratak vinima s izraženijim regionalnim karakterom.
Kako biste ocijenili hrvatsku vinsku kulturu, gdje bismo se uklopili u vinski svijet?
Možete li mi ponovno postaviti to pitanje nakon mojih ovogodišnjih putovanja? U svibnju stižem na Hvar na vinsko natjecanje Balkana.
Mislite li da snažan turizam pozitivno utječe na našu vinsku kulturu ili joj više šteti?
Ovisi, lokalni turizam može posjetitelje upoznati s vinima koja možda nisu poznavali, ali potrebna mu je snažna podrška restorana i vinarija. U Grčkoj mnogi lokalni restorani i dalje poslužuju vino iz vrča – turisti to vole i često doživljavaju kao "lokalno i jeftino", no takva praksa zapravo ne pomaže vinogradarima. Slično tome, u velikim turističkim središtima u Provansi često dominiraju brendovi poput Château Minuty i Whispering Angel, dok lokalna vina ostaju u drugom planu. Portugal, posebno regija Porto i Douro, ide u drukčijem smjeru. Muzejima vina, degustacijama i vinskim turama nastoje aktivno približiti posjetiteljima lokalnu proizvodnju i kulturu vina. To je zahtjevan posao i treba ga podržati u cijeloj ugostiteljskoj industriji. Turizam ima potencijal i podržati i uništiti vinsku kulturu.
Što ćete predstaviti našoj javnosti na vašoj radionici u sklopu festivala Pink Day?
Mislim da bih htjela podijeliti svoje putovanje otkrića – što sam znala o hrvatskom roséu prije dolaska u Hrvatsku i kako sam ga postupno otkrivala. Mogu reći da je pokušaj da se unaprijed informiram o hrvatskom roséu dao prilično skroman rezultat, pa će u mojoj prezentaciji zasigurno biti i nekih iznenađenja.