Ova sklonost, poznata i kao doomscrolling, zajednička je mnogim korisnicima interneta. Iako čitanje negativnih vijesti često uzrokuje osjećaj anksioznosti, stresa ili nelagode, satima možete neprestano scrollati kroz bombastične naslove iza kojih se kriju vijesti o katastrofama, političkim problemima, pandemijama ili drugim negativnim događajima.
Kako objašnjava psihologinja Klara Zečević-Božić, kompulzivno konzumiranje negativnih vijesti, odnosno doomscrolling, nije samo navika, već se može povezati s osnovnim psihološkim procesima poput „negativne pristranosti“. Naime, istraživanja pokazuju da ljudski mozak prirodno pridaje veću pozornost negativnim informacijama jer su one evolucijski bile ključne za preživljavanje. Međutim, doomscrolling može biti i način suočavanja s neizvjesnošću, jer kada se suočavamo s prijetnjama poput ekonomske krize, ratova ili pandemije, imamo potrebu tražiti više informacija kako bismo se osjećali sigurnije i imali dojam kontrole. Nažalost, ističe Zečević-Božić, prekomjerno konzumiranje takvih sadržaja je kontraproduktivno – umjesto da smanjuje anksioznost, pretraživanje negativnih vijesti zapravo je povećava, a produžena izloženost negativnim informacijama može pojačati osjećaj bespomoćnosti i pesimizma.
Stvara iskrivljenu percepciju svijeta
Prema riječima Klare Zečević-Božić, dugotrajna izloženost negativnim vijestima može povećati razinu stresa, anksioznosti i simptome depresije. Psihologinja ističe kako istraživanja pokazuju da stalna izloženost vijestima negativnog sadržaja može aktivirati simpatički živčani sustav i održavati tijelo u stanju povišenog stresa, što dovodi do problema poput nesanice, umora i razdražljivosti.
– Konkretno, ljudi koji stalno prate negativne vijesti češće razvijaju kognitivne distorzije, odnosno imaju netočna ili iskrivljena mišljenja i vjerovanja. Najčešće distorzije su katastrofizacija, uvjerenje da će se ostvariti najgori mogući scenarij, i selektivna pažnja, fokusiranje isključivo na negativne informacije. Mnoge osobe koje većinu vremena provode upijajući takve informacije izjavljuju kako se osjećaju bespomoćno ili da su razvili izbjegavajuća ponašanja zbog osjećaja prijetnje koji stvara doomscrolling – objašnjava Zečević-Božić.
Stručnjakinja upozorava na još jednu prijetnju koja se pojavljuje kod opsesivnog čitanja negativnih vijesti. – Doomscrolling može stvoriti iskrivljenu percepciju svijeta u kojoj negativni događaji izgledaju češći i ozbiljniji nego što zaista jesu upravo zato što mozak prirodno pridaje veću pažnju prijetnjama, što negativno utječe na naše mentalno zdravlje. Negativan utjecaj doomscrollinga na mentalno zdravlje može biti i rezultat tzv. fenomena dostupnosti, gdje lakše pamtimo informacije koje su nam svježe u sjećanju, a vijesti negativnog sadržaja često dominiraju medijima.
Neki su ipak skloniji doomscrollingu!
– Istraživanja sugeriraju da su doomscrollingu sklonije osobe s visokim neuroticizmom, odnosno ljudi koji su posebno osjetljivi na stres i negativne informacije – objašnjava psihologinja Zečević-Božić.
Međutim, doomscrolling može imati ozbiljne posljedice za osobe koje boluju od anksioznih poremećaja jer su prirodno usmjerene na potencijalne prijetnje. U rizičnu skupinu ulaze i perfekcionisti, koji teže maksimalnoj informiranosti kako bi izbjegli pogreške ili negativne posljedice, kao i empatične osobe koje emocionalno reagiraju na tuđu patnju i osjećaju odgovornost za informiranje i djelovanje. Kod osoba koje se teško nose s neizvjesnošću, doomscrolling pak može stvoriti iluziju kontrole nad kriznim situacijama.
– Dugotrajno izlaganje negativnom sadržaju često dovodi do osjećaja bespomoćnosti i pesimizma jer se čini da su problemi stalni i nerješivi, što smanjuje osjećaj kontrole. Primijećena je povećana anksioznost, depresivni simptomi te poteškoće sa spavanjem. Kako doomscrolling iskrivljuje percepciju, stvara se dojam da je svijet izuzetno opasno i nepredvidivo mjesto, što može dovesti do smanjenog povjerenja u ljude i institucije, ali i do društvene izolacije jer osobe mogu početi izbjegavati društvene interakcije – upozorava psihologinja.
Doomscrolling može dovesti do emocionalne neosjetljivosti, poznate kao desenzitizacija, što se događa kada mozak postane preplavljen stalnim izlaganjem negativnim informacijama, smanjujući emocionalne odgovore na stresne ili traumatične sadržaje.
– Mozak se brani stvaranjem psihološke obrane kako bi smanjio emocionalni stres. Posljedično, to može dovesti do ravnodušnosti prema društvenim problemima, otuđenosti od svijeta ili tzv. umora od empatije, emocionalne iscrpljenosti zbog stalne izloženosti tuđoj patnji. Ovaj problem često pogađa zdravstvene radnike, socijalne radnike i slične profesionalce, ali može se dogoditi svakome tko se intenzivno suočava s tuđom patnjom – objašnjava Zečević-Božić.
Kako prepoznati da je “vrag odnio šalu”?
Kao i kod većine štetnih ponašanja, tako i kod doomscrollinga postoje znakovi koji upozoravaju da je „vrag ipak odnio šalu“ i da više nije riječ o samo malo čitanja vijesti prije spavanja ili uz jutarnju kavu. Kako ističe psihologinja Zečević-Božić, najčešći znakovi da je doomscrolling postao problem su povećana anksioznost i stres nakon konzumiranja vijesti; poteškoće sa spavanjem, posebno ako doomscrollate prije spavanja; osjećaj beznađa i pesimizma, gdje imate dojam da je svijet „isključivo loše mjesto“; gubitak produktivnosti, jer provodite više vremena čitajući negativne vijesti nego obavljajući važne zadatke; fizičke manifestacije stresa, poput glavobolje, napetosti u tijelu ili probavnih problema te ponavljajuće misli i brige o temama koje ste pročitali, čak i kada niste izloženi vijestima.
No kako izbjeći zamke doomscrollinga i ostati informirani? Psihologinja Zečević-Božić predlaže nekoliko tehnika koje mogu pomoći:
-
Postavite vremenska ograničenja: odredite točno vrijeme kada ćete čitati vijesti.
-
Pratite samo provjerene izvore.
-
Uvedite pravilo 3:1 – nakon svake negativne vijesti, pročitajte tri pozitivne.
-
Svjesno birajte sadržaj: pitajte se hoće li vam informacija koristiti.
-
Prakticirajte mindfulness ili relaksacijske tehnike.
-
Aktivno se suočavajte s informacijama i tražite pozitivna rješenja.
– Doomscrolling zahtijeva svjesno donošenje odluka o tome kako i koliko konzumiramo vijesti. Nije riječ samo o navici, već o ponašanju koje ima ozbiljne psihološke posljedice – zaključuje psihologinja Zečević-Božić.