Savjeti stručnjaka

Pripremate se za berbu gljiva? Ove stvari morate imati na umu prije odlaska u šumu

Foto: Matija Topolovec/Pixsell
gljive
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
gljive
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
Foto: Branko Bartolić/Privatni album
Branko Bartolić
23.09.2015.
u 08:04
Znate li kako pravilno brati gljive, što učiniti kada niste sigurni je li gljiva otrovna i kako si pomoći dođe li do trovanja? Donosimo vam korisne savjete uz koje će vam berba gljiva biti pravi jesenski gušt.
Pogledaj originalni članak

Mjesec rujan idealan je za sve ljubitelje prirode, ali i gljiva jer upravo tada počinje jesenska sezona berbe mnogima omiljenih šumskih plodova. Ako se i ste i vi jedan od ljubitelja gljiva ili to tek namjeravate postati, donosimo vam savjete kojih biste se svakako trebali pridržavati uputite li se u šumu. O opasnostima branja gljiva, izazovima s kojima se berači susreću, ali i ukusnim kulinarskim receptima razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, gospodinom Brankom Bartolićem koji se berbom, ali i proučavanjem gljiva, bavi više od 40 godina.

Pred nama je jesenska i najplodonosnija berba gljiva. Na što sve treba paziti kada se ide u berbu gljiva i kojih opasnosti treba biti svjestan?

Treba prije svega biti oprezan da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Takvih gljiva se treba kloniti. Ne bi trebalo devastirati šumu, što znači da se ne bi svaka gljiva trebala okretati ili gaziti po njoj s nogama kao što to mnogi ljudi rade kada vide gljivu za koju smatraju da nije pogodna za berbu. Često ljudi pronađu u šumi i gljivu koja ima prekrasne boje, koje lijepo izgledaju, koje su robusne i čvrste, no nisu ni svjesni koliko zapravo takve gljive mogu biti opasne. Posebno oprezan treba biti ako se opaze crvenkaste cjevčice ispod klobuka jer među takvim gljivama postoji i jedna koja može biti smrtonosna – tzv. gljiva ludara.

Foto: Branko Bartolić/Privatni album

Možete li nam otkriti nekoliko zlatnih savjeta za sve berače početnike?

Berači početnici prije svega trebaju proći nekakvu edukaciju kroz gljivarska društva kojih ima po čitavoj Hrvatskoj tako da svatko ima mogućnost učlaniti se u neko društvo. Ta će ih društva prije svega uputiti kakvu opremu treba nabaviti, na koji se način trebaju ponašati u šumi kod berbe. Puno toga početnici mogu saznati kroz predavanja i stručne izlete, pogotovo oni koji u šumi traže samo ono što im je u kulinarskom smislu interesantno.

Koje su najčešće pogreške koje berači rade u šumi?

Berači često nožićem režu stručak gljive, a to se ne radi. Trebaju znati da se gljive kao vrganjevke beru tako da se lagano uvrne stručak prvo u jednu pa u drugu stranu i onda se gljiva oprezno izvadi da se ne unište hife gljive odnosno bijeli končići koji su vezani za gljivu. Kod rezanja gljive nožićem uvijek ostaje dio tog plodnog tijela u zemlji i truljenjem tih ostataka uništava se šuma.

Koja je osnovna oprema koju svaki berač treba imati uz sebe kada se zaputi u šumu?

Košara i nožić. Košara je potrebna jer gljive moraju biti na prozračnome i ne smiju se pariti u najlonskim vrećicama. Nožić ne mora biti poseban. Svaki može poslužiti za obradu i čišćenje gljive. Ako je gljiva ljepljiva ona će na sebi imati više toga je najbolje očistiti kožu s klobuka. Dobro je napomenuti i da je gljivu najbolje očistiti na licu mjesta od smeća, blata i čistu je donijeti u kuću. Takve su spremne za termičku obradu i nije ih potrebno ispirati vodom.

Kako postupiti u slučaju da nismo sigurni je li gljiva otrovna?

Kada beremo gljive za koje nismo sigurni da su jestive onda bi trebali ubrati cijelu gljivu i obratiti se nekom znalcu gljiva iz nekog gljivarskog društva ili nekome u gljivarskom savezu i donijeti gljive na determinaciju gdje se može utvrditi je li ta gljiva jestiva ili nije i je li ju uopće poželjno brati.

Koje gljive treba svakako izbjegavati u šumama? Koje su najotrovnije vrste gljiva koje se mogu pronaći kod nas?

Najotrovnija je zelena pupavka i njezine srodnice bijela i smrdljiva i roza amanita. Bijele pupavke su vrlo opasne jer se mogu zamijeniti šumskim šampinjonima. Opasna je također i planinska koprenka jer se kod nje prvi simptomi trovanja mogu pojaviti tek nakon 2 tjedna pa i kasnije. Možda najmanje opasna je muhara koju često u literaturi proglašavaju otrovnicom.

Foto: Branko Bartolić/Privatni album

Kako si najefikasnije pomoći ako dođe do trovanja?

Treba potražiti liječničku pomoć, no dok se ne dođe do liječnika bilo bi dobro što više izbaciti iz organizma tih sastojaka koje smo unijeli u sebe. Poželjno je povraćanje da se izbace iz želuca gljive koje su neprerađene odnosno koje još nisu ušle u krvotok. Zelena pupavka je zahvalna jer se kod nje simptomi vrlo brzo jave. Ako se jave kasno onda je obično već i kasno za pomoć. Zato su raniji simptomi poželjniji jer se čovjeku može odmah pružiti adekvatna pomoć.

Koji su simptomi najčešće prisutni pri trovanju gljivama?

Postoje razni simptomi ovisno o tome kojom vrstom gljiva se osoba otrovala. Najčešće se javljaju povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu, malaksalost, drhtavica... Međutim ima i gljiva koje izazivaju nesvjesticu, magljenje pred očima i slično.

Postoji li dnevni limit koji je dopušteno ubrati po osobi?

Pravilnik za gljivare dozvoljava ubrati 2 kilograma gljiva dnevno. Svim zaljubljenicima u gljive preporučio bi da se učlane u gljivarska društva jer će dobiti iskaznicu koja ipak izaziva poštovanje kod šumara. Osim toga članovi gljivarskog društva karte za ulazak u šumu plaćaju 40% povoljnije od ostalih građana.

Preporučuje li se ići sam u berbu gljiva?

Nije poželjno ići sam. Ako je netko dobar stručnjak i dobrog zdravlja, onda se u to može upustiti, inače se ne preporučuje. Pogotovo kada se ide u šume koje su manje poznate i u kojima se može zalutati. Imali smo slučajeve kad su ljudi po cijeli dan lutali po šumama i jedva su se izvukli. Najbolje je ići u društvu s gljivarima koji poznaju gljive, ali i područje na kojem se bere.

Koji je najukusniji recept koji ste dosad napravili ili isprobali s gljivama? Možete li podijeliti pokoji recept?

Ja osobno preferiram gljive natur što znači da budu pripremljene tako da se što manje termički obrađuju. To se samo određene vrste mogu tako pripremati kao primjerice vrganjevke. Malo se poprže na maslacu, malo ulja ili masti nakon čega se posole, popapre i spremne su za jelo. Jedino tako može se zaista uživati prava gljiva. Inače, često se u našim krugovima spominje Forkov kotlić koji je patentirao doajen hrvatskog gljivarstva, pokojni Ivan Forko. Forkov kotlić priprema se na gotovo svim gljivarskim manifestacijama, a osim 20-ak vrsta gljiva koje pronalaze iskusni znalci u kotao ide i krumpir i meso. Postoji također i salata od sirovih gljiva koja je vrlo ukusna.

Foto: Branko Bartolić/Privatni album

I za kraj kako se može član Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza? Koliko članova savez trenutno broji?

Član se može postati učlanjenjem u jednu od udruga u sklopu saveza. Takvih udruga u Hrvatskoj je 33, a savez trenutačno broji oko 4000 članova i njihov broj konstantno raste. Svi zainteresirani sve potrebne informacije mogu pronaći na stranici www.hmgs.hr.

>>Zaprešićki gljivari zadovoljni berbom

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.