Iako je znanost odavno ukazala na važnost doručka, novo istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Nutrition otkrilo je da bi važnu ulogu moglo imati i vrijeme prvog obroka. Tim znanstvenika analizirao je podatke prikupljene u sklopu velikog američkog Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane, na uzorku od 31.044 osobe starije od 40 godina.
Sudionici su svakodnevno vodili dnevnik prehrane, odnosno zapis o tome što su konzumirali i u koje vrijeme. Znanstvenici su te podatke zatim povezali s evidencijom smrtnosti kako bi utvrdili postoji li povezanost između vremena obroka i životnog vijeka. Prosječno vrijeme tijekom kojeg su bili sudionici bili uključ eni u istraživanje iznosilo je 8,6 godina. Tijekom tog razdoblja promatranja umrlo je 7129 sudionika, među kojima je njih 2259 preminulo od kardiovaskularnih bolesti.
Rezultati su pokazali da osobe koje prvi obrok konzumiraju kasnije imaju veći rizik od smrti. Za osobe koje su doručkovale između 8 i 10 sati rizik od smrti bio je 10 posto veći nego kod pojedinaca koje su prvi obrok imale u 7 ili 8 sati. Taj se postotak povećavao s kasnijim prvim obrokom, na 19 posto kod skupine koja je jela između 10 i 12 sati te na 29 posto kod onih koji su s jelom počinjali tek nakon podneva. Kod osoba koje su prvi put jele nakon podneva rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti bio je 46 posto veći, a analiza je pokazala da bi 50-godišnjaci iz te skupine mogli imati oko 2,46 godina kraće očekivano preostalo trajanje života.
Ipak, rezultate ne treba shvatiti kao poruku da će vam kasni doručak ili povremeno preskakanje doručka samo po sebi skratiti život. Zhilei Shan sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong, jedan od autora istraživanja, ističe da na vrijeme prvog obroka mogu utjecati različite okolnosti, uključujući san, rad u smjenama i zdravstveno stanje.„Kasniji obrok treba tumačiti kao mogući pokazatelj rizika i možda kao naviku koju vrijedi promijeniti, a ne kao konačan dokaz izravne uzročno posljedične veze između vremena obroka i smrtnosti“, objasnio je Shan.
Drugim riječima, istraživanje je pokazalo povezanost između vremena obroka i smrtnosti, ali nije dokazalo da kasniji doručak izravno utječe na skraćenje životnog vijeka. Na zdravlje, dugovječnost i kvalitetu života utječu brojni čimbenici, od prehrane i tjelesne aktivnosti do sna, zdravstvenog stanja i životnih okolnosti.