Iznenadni srčani zastoj, stanje u kojem srce neočekivano prestane kucati, jedan je od najsmrtonosnijih medicinskih hitnih slučajeva. Podaci iz Sjedinjenih Država pokazuju da čak 90 posto izvanbolničkih srčanih zastoja završava fatalno, često unutar nekoliko minuta. Iako se dugo smatralo da nastupa bez ikakvog upozorenja, revolucionarna studija znanstvenika s Instituta za srce Smidt u centru Cedars-Sinai baca novo svjetlo na ovu problematiku. Njihovi nalazi, objavljeni u uglednom časopisu Lancet Digital Health, sugeriraju da polovica osoba koje dožive srčani zastoj zapravo osjeti barem jedan znakovit simptom tijekom 24 sata koja prethode kolapsu. Ovo otkriće otvara vrata novom pristupu prevenciji, gdje bi pravovremeno prepoznavanje moglo spasiti tisuće života.
Istraživanje je otkrilo i ključnu razliku koja bi mogla biti presudna: simptomi upozorenja nisu isti za muškarce i žene. Dok je kod muškaraca najočitiji predznak neočekivana bol u prsima, kod žena je to najčešće iznenadni nedostatak zraka. Manje skupine oba spola iskusile su i pretjerano znojenje, lupanje srca te aktivnosti slične napadajima. Važno je razumjeti da srčani zastoj nije isto što i srčani udar. Zastoj je primarno "električni" problem, gdje abnormalni impulsi prekidaju prirodni ritam srca. Srčani udar je, s druge strane, "cirkulacijski" ili "vodovodni" problem, uzrokovan začepljenjem arterije koje sprječava dotok krvi u srčani mišić. Iako različita stanja, srčani udar može značajno povećati rizik od nastanka srčanog zastoja.
Voditelj studije, dr. Sumeet Chugh, kardiolog i direktor Centra za prevenciju srčanog zastoja, naglašava važnost boljeg predviđanja. "Čak i danas, samo deset posto ljudi koji dožive iznenadni srčani zastoj preživi ovaj razoran događaj. Trenutne metode predviđanja i prevencije su neadekvatne. Rano kontaktiranje hitne službe moglo bi poboljšati preživljavanje, ali većina pojedinaca sklona je ignoriranju simptoma upozorenja", izjavio je dr. Chugh. Upravo je ignoriranje simptoma najveća prepreka. Iako se bol u prsima ili nedostatak zraka mogu povezati i s drugim, manje opasnim stanjima, njihova iznenadna pojava kod osoba s postojećim rizičnim faktorima poput visokog tlaka, dijabetesa ili poznate srčane bolesti, trebala bi biti jasan alarm za hitnu reakciju.
Studija se temelji na podacima prikupljenim iz dva velika, dugotrajna projekta u zajednici, PRESTO u Kaliforniji i SUDS u Oregonu. Znanstvenici su analizirali simptome osoba koje su doživjele srčani zastoj kojem je svjedočila druga osoba ili hitna medicinska služba te ih usporedili s kontrolnom skupinom pacijenata koji su također zatražili hitnu pomoć zbog sličnih simptoma, ali nisu doživjeli zastoj. Ova metodologija omogućila je precizno identificiranje onih simptoma koji su statistički značajnije povezani s nadolazećim srčanim zastojem. Dr. Chugh je pojasnio kako su ranije studije već ukazivale na postojanje predznaka, no ova je prva koja je sustavno ispitala koji su simptomi najvažniji i kako se razlikuju među spolovima.