Onkologinja savjetuje: 'Sve mlade žene trebale bi napraviti 5 stvari već sada kako bi smanjile rizik od raka'

Rak se više ne smatra isključivo bolešću starije populacije. Najnoviji podaci su poražavajući i pokazuju da broj slučajeva raka s ranim početkom, onih dijagnosticiranih kod odraslih osoba mlađih od 50 godina, raste po stopi od jedan do dva posto godišnje. Istraživanja pokazuju da su stope raka kod osoba u dobi od 25 do 49 godina porasle za čak 24 posto u posljednja dva desetljeća, a ovaj trend posebno pogađa žene. Zbog toga stručnjaci sve glasnije upozoravaju kako je za mlade žene važnije nego ikad da prevenciju raka stave visoko na listu svojih prioriteta.

Razlozi za ovaj zabrinjavajući porast su složeni i obuhvaćaju kombinaciju životnog stila, okolišnih čimbenika i hormonalnih promjena. Moderni način života, koji uključuje sjedilački rad, prehranu bogatu ultra-prerađenom hranom te kronični stres, dokazano doprinosi riziku. Ginekološka onkologinja dr. Asima Mukhopadhyay, čiji su savjeti postali viralni povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, ističe da su se promijenili i neki hormonalni faktori. Kasnije rađanje, odnosno nakon tridesete godine života, ili odluka o nerađanju, kao i kraća razdoblja dojenja, moderni su faktori rizika koji se povezuju s povećanom stopom raka dojke i endometrija. Upravo je zato ključno osvijestiti koje svakodnevne navike možemo promijeniti kako bismo zaštitili svoje zdravlje dugoročno.

Prvi korak u prevenciji, prema savjetima stručnjaka, jest promjena životnih navika, počevši s ograničavanjem unosa štetnih tvari i održavanjem zdrave tjelesne težine. Alkohol i duhan dokazani su karcinogeni, a konzumacija alkohola izravno se povezuje s povećanim rizikom od raka dojke, jetre i debelog crijeva. Dr. Mukhopadhyay posebno upozorava i na prekomjeran unos kofeina, koji, iako nije izravni karcinogen, može uzrokovati poremećaje spavanja i pogoršati refluks kiseline, što dugoročno slabi imunološki sustav. Kao zdraviju alternativu preporučuje zeleni čaj, bogat antioksidansima. Jednako je važna i borba protiv pretilosti, koja uzrokuje kroničnu upalu u tijelu i metaboličke poremećaje koji povećavaju rizik od raka endometrija i dojke. Preporuka je svakodnevno prakticirati između 30 i 45 minuta tjelesne aktivnosti, poput brzog hodanja, joge, plivanja ili vožnje bicikla.

Sljedeći ključni elementi su upravljanje stresom i zdrava prehrana. Kronični stres i nedostatak kvalitetnog sna ozbiljno narušavaju hormonalnu ravnotežu, što može postati okidač za razvoj abnormalnih stanica u tijelu. Zato onkolozi savjetuju usvajanje tehnika opuštanja poput mindfulnessa, meditacije ili prakticiranja "digitalnog detoksa", odnosno svjesnog isključivanja svih elektroničkih uređaja na određeno vrijeme svakoga dana. Temelj zdravlja leži i u prehrani koja bi se trebala bazirati na voću, povrću, mahunarkama i cjelovitim žitaricama. Istovremeno, potrebno je izbjegavati ultra-prerađenu hranu, crveno meso, rafinirane šećere i trans-masti. Hrana s visokim glikemijskim indeksom, poput bijelog kruha i slatkiša, uzrokuje nagle skokove inzulina, a upravo ti skokovi mogu potaknuti rast tumorskih stanica.

Prevencija i rano otkrivanje ključ su uspjeha

Uz zdrave životne navike, najmoćnije oružje u borbi protiv raka su redoviti pregledi i cijepljenje. Cjepivo protiv HPV-a (humanog papiloma virusa) ključno je za prevenciju raka vrata maternice i drugih karcinoma povezanih s ovim virusom, a preporučuje se djevojčicama i dječacima već od devete godine života. Za žene, redoviti ginekološki pregledi koji uključuju Papa-test, a nakon tridesete godine i HPV testiranje, apsolutni su prioritet. Prema novim smjernicama, žene bi trebale raditi HPV test svakih pet godina već od 25. godine. Također, od 40. godine preporučuje se započeti s mamografskim pregledima, a od 45. s probirom za rak debelog crijeva. Ne treba zaboraviti ni važnost redovitih samopregleda dojki, jer rano otkrivanje nudi najbolju šansu za preživljavanje.

Poznavanje obiteljske povijesti bolesti može vam doslovno spasiti život. Otvoreno razgovarajte sa svojim liječnikom o slučajevima raka u vašoj obitelji, navodeći o kojoj se vrsti raka radilo i u kojoj dobi je dijagnosticiran. Otprilike pet do deset posto svih karcinoma smatra se nasljednim, a ta informacija može značajno promijeniti preporuke za vaše preglede. Primjerice, ako je vaša majka imala rak debelog crijeva u 45. godini, vaš liječnik će vjerojatno preporučiti da s kolonoskopijama započnete znatno ranije od uobičajene dobi. U slučaju jake obiteljske povijesti raka dojke, jajnika ili debelog crijeva, liječnik može preporučiti i genetsko testiranje na mutacije poput gena BRCA.

Na kraju, najvažnije je da slušate svoje tijelo i preuzmete aktivnu ulogu u brizi za vlastito zdravlje. Nemojte ignorirati neobične i uporne simptome poput krvi u stolici, promjena u radu crijeva ili mjehura, nepravilnog vaginalnog krvarenja, kvržica na tijelu, novonastale boli u trbuhu ili zdjelici, trajnog kašlja ili promjena na koži. Ako primijetite da nešto nije u redu i da simptomi ne prolaze, inzistirajte na razgovoru s liječnikom i zatražite daljnje pretrage. Budite vlastiti zagovornik jer nitko ne poznaje vaše tijelo bolje od vas samih. Rano djelovanje ključno je za uspješno liječenje i bolju prognozu.