Strah i tjeskoba nisu samo osjećaji u glavi, nego reakcije koje se mogu osjetiti u cijelom tijelu. Kada se uplašimo ili dulje vrijeme živimo pod pritiskom, tijelo pokreće niz obrambenih mehanizama koji su nam nekada pomagali da pobjegnemo od opasnosti. Problem nastaje kada takvo stanje traje predugo, jer tada stres može početi utjecati na srce, disanje, probavu, san, imunitet i hormone. Ovo su tipični fizički simptomi tjeskobe i stresa, otkriva WebMD.
Ubrzan rad srca: Kada nas nešto naglo uplaši, primjerice glasan zvuk, tijelo otpušta hormone stresa poput adrenalina, noradrenalina i kortizola. Zbog toga srce počinje kucati brže i snažnije, a ponekad se javlja i osjećaj nepravilnog lupanja srca. Ako se takva stanja često ponavljaju, dugoročno mogu povećati rizik od visokog tlaka, bolesti srca, moždanog i srčanog udara.
Ubrzano disanje: Uz snažno lupanje srca često dolazi i do bržeg disanja. Osoba može imati osjećaj da ne može udahnuti dovoljno zraka, a kod vrlo brzog disanja mogu se javiti omaglica ili čak nesvjestica. To može biti posebno ozbiljno kod ljudi koji već imaju astmu, bolesti pluća ili kroničnu opstruktivnu plućnu bolest.
Reakcija 'bori se ili bježi': Strah pokreće poznatu reakciju 'bori se ili bježi', kojom se tijelo priprema za opasnost. Hormoni šalju signale mozgu, leđnoj moždini i živcima, a krv i glukoza odlaze prema rukama i nogama kako bi tijelo imalo energiju za bijeg ili obranu. Zbog toga se ubrzavaju puls i disanje, a mogu se pojaviti znojenje i drhtanje.
Napeti mišići: Kada smo uplašeni ili tjeskobni, mišići se napinju kako bi tijelo bilo spremno zaštititi se. Nakon što stres prođe, obično se opuste, ali kod česte zabrinutosti napetost može postati stalna. Posebno napeti mišići ramena i vrata mogu dovesti do glavobolja, pa čak i migrena.
Povišen šećer u krvi: Hormoni stresa mogu tijelu dati brzu energiju tako što podižu razinu šećera u krvi. To je korisno ako doista trebamo pobjeći od opasnosti, ali nije dobro ako je tjeskoba česta ili dugotrajna. Predugo povišen šećer u krvi može povećati rizik od dijabetesa, bolesti srca, moždanog udara i bolesti bubrega.
Problemi sa snom: Brige nas često najlakše pronađu baš navečer, kada pokušavamo zaspati. Razmišljanje o neplaćenim računima, obavezama ili sitnicama koje smo zaboravili može poremetiti san, a manjak sna zatim može pojačati tjeskobu. Popis obaveza, redovito vrijeme odlaska na spavanje, tamna i hladna soba te mirnija večernja rutina mogu pomoći.
Slabija obrana od infekcija: Kada smo pod stresom, imunosni sustav može slabije reagirati na viruse i bakterije. Čak i razmišljanje o nečemu što nas je naljutilo ili rastužilo može privremeno smanjiti obrambenu reakciju tijela. Ako tjeskoba traje danima, mjesecima ili godinama, organizmu može biti teže boriti se protiv gripe, herpesa i drugih infekcija.
Nemiran želudac: Stres i tjeskoba često se osjećaju u trbuhu, kao grč, mučnina ili 'čvor' u želucu. Neki ljudi zbog toga mogu i povraćati, osobito ako se takve reakcije često ponavljaju. Ako se uz tjeskobu javljaju jaki bolovi u trbuhu ili povraćanje, važno je razgovarati s liječnikom.
Problemi s crijevima: Tjeskoba može utjecati i na probavu, pa kod nekih ljudi izaziva zatvor, a kod drugih proljev. Smatra se da stres može promijeniti rad mišića koji sudjeluju u pražnjenju crijeva, ali i način na koji tijelo apsorbira hranjive tvari. Osobe koje već imaju sindrom iritabilnog crijeva ili druge probavne tegobe mogu biti posebno osjetljive.
Debljanje: Tjeskoba kod nekih ljudi pojačava želju za hranom, osobito za masnom i slatkom hranom. Takva hrana može kratkoročno pružiti osjećaj olakšanja, zbog čega je osoba može sve češće tražiti. Dugotrajni stres može poremetiti prirodni odgovor tijela na stres i pridonijeti nakupljanju neželjenih kilograma.
Seksualni problemi kod muškaraca: Kratkotrajan stres može aktivirati reakciju 'bori se ili bježi' i privremeno utjecati na hormone, uključujući testosteron. No dugotrajna zabrinutost i povišen kortizol mogu imati suprotan učinak. S vremenom se može smanjiti testosteron, promijeniti kvaliteta sperme i oslabiti normalna seksualna reakcija tijela.
Seksualni problemi kod žena: Kod žena tjeskoba može izazvati umor, rastresenost i manji interes za seks. Povišene razine hormona stresa mogu smanjiti želju, ali i utjecati na menstrualni ciklus. Stres može dovesti do izostanka ili neredovitih menstruacija, duljih ili bolnijih ciklusa, jačih simptoma PMS-a, a može otežati i začeće.