Mislio je da ima probavne smetnje pa mu je dijagnosticiran rak gušterače: 'Ovo su simptomi koje sam ignorirao'

Lawrence Fox (67) iz Canterburyja u Engleskoj počeo je imati problema sa zadržavanjem hrane u srpnju 2024. godine, vjerujući da je riječ o rutinskoj želučanoj tegobi. Međutim, ono što je uslijedilo bilo je naglo pogoršanje zdravlja koje je na kraju dovelo do dijagnoze koja mu je promijenila život. "Nisam pravilno probavljao hranu, praktički je samo prolazila kroz mene. Imao sam i proljev, samo nekoliko sati nakon jela morao sam na zahod", ispričao je Fox u svojoj ispovijesti za Daily Mail.

Liječnici su u početku sumnjali da su simptomi povezani s divertikulitisom, stanjem od kojeg je već ranije bolovao, a kod kojeg dolazi do upale ili infekcije crijeva. Propisani su mu antibiotici, ali poboljšanja nije bilo. Kako su se simptomi nastavljali, u kolovozu je poslan na endoskopiju, postupak u kojem se kamera umeće u probavni trakt kroz grlo, no ni taj pregled nije otkrio ništa zabrinjavajuće. Tek je CT pretraga u studenom konačno otkrila uzrok njegovih problema.

Tijekom tog razdoblja, Fox se nosio i s teškom bolešću svoje majke, koja je umirala od sepse. Priznaje da je vlastiti gubitak težine od oko šest kilograma djelomično pripisivao stresu zbog teške obiteljske situacije. "U to sam se vrijeme više brinuo za mamu nego za sebe. Bilo mi je drago samo što sam podvrgnut pretragama", rekao je. Početkom prosinca, nedugo nakon što mu je majka preminula, stigla je razarajuća vijest: liječnici su otkrili tumor od 75 milimetara.

Dijagnosticiran mu je rak gušterače u četvrtom stadiju, a rečeno mu je da mu je ostalo možda samo devet mjeseci života. Tumor se smatrao neoperabilnim zbog svoje pozicije blizu glavne arterije, što je značilo da je kemoterapija bila njegova jedina opcija. "To vas probudi", rekao je. "Moja prva misao bila je - očito misle da mogu podnijeti ovu kemoterapiju i ne bi je provodili da ne vjeruju da postoji šansa. Stoga sam zaključio, ako će mi je dati, moram dati sve od sebe."

Prema službenim podacima, manje od deset posto pacijenata s istom dijagnozom preživi dulje od pet godina. Rak gušterače poznat je kao "tihi ubojica" jer se simptomi često ne pojavljuju dok bolest značajno ne napreduje. Ipak, nakon dvanaest iscrpljujućih ciklusa kemoterapije, koji su često trajali i po devet sati dnevno, tumor se dramatično smanjio na samo 15 milimetara, a njegov rak više nije klasificiran kao četvrti stadij. Iako su mu u početku davali samo devet mjeseci, Fox se sada polako vraća svakodnevnom životu.

Kao strastveni igrač golfa, čak se vratio na teren, prilagodivši svoj zamah uz pomoć profesionalnog trenera kako bi se prilagodio kateteru koji mu je ugrađen tijekom liječenja. Njegov četrdesetogodišnji sin Jamie, koji živi s cističnom fibrozom, sada se priprema za trčanje maratona kako bi prikupio sredstva za podršku očevom stanju. Fox se također vratio pilatesu i nada se da će se uskoro vratiti i plivanju. Sada potiče druge da ne ignoriraju uporne probavne simptome, koji mogu biti podmukli znak ove opasne bolesti.

Simptomi koje nitko ne smije ignorirati

"Ako se ne osjećate dobro i to ima veze s probavom - ako stalno imate žgaravicu ili se vaše pražnjenje crijeva promijeni bez očitog razloga - idite na pregled. Možda je nešto, a možda nije ništa. Ali ne košta vas ništa, samo obavite taj telefonski poziv", poručio je. Rani simptomi raka gušterače često su nespecifični i mogu se zamijeniti s drugim, bezazlenijim stanjima. Uključuju bol u gornjem dijelu trbuha koja se može širiti u leđa, gubitak apetita, neobjašnjiv gubitak težine, mučninu i promjene u stolici koja može postati masna, svijetla ili neugodnog mirisa. Jedan od jasnijih znakova je žutica, a ponekad se javlja i intenzivan svrbež po cijelom tijelu.

Rak gušterače je deseti najčešći rak, no peti je najveći ubojica među karcinomima. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 850 novih slučajeva, a od bolesti umre gotovo jednak broj ljudi, što ga čini četvrtim najsmrtonosnijim rakom u zemlji. Starija životna dob jedan je od najvećih faktora rizika, no stručnjaci upozoravaju da incidencija raste i kod mlađih dobnih skupina, osobito kod žena. Smatra se da su pušenje, pretilost i dijabetes neki od glavnih pokretača ovog zabrinjavajućeg trenda.