Nedavno sam bio pozvan da se priključim malom klubu vinskih entuzijasta u Dubrovniku i da počnemo s redovitim druženjima i slijepim kušanjem hrvatskih vina te njihovim ocjenjivanjem. Prihvativši poziv, sudjelovao sam u osnivanju Imperial Wine Club Dubrovnik. Inicijativu je pokrenuo vinski edukator Ivan Božilov, a članovi klubu su, uz mene, još vinar i vinogradar Željko Pasković iz vinarija ZORO i vinski promotor/edukator Božidar Jukić. Cilj je našeg okupljanja maksimalno objektivno, koliko je to moguće, vina kušati, ocijeniti i onda to podijeliti s vama čitateljima. Također, odmah na početku moram zahvaliti hotelu Hilton Imperial Dubrovnik, koji nam je dao prostor i logistiku da na miru i profesionalno obavimo kušanje vina, pokazavši time koliko je vino važno za njihov identitet.
Iskreno se nadamo da ćemo zajedno nastaviti okupljati se u ovome stoljetnom hotelu, simbolu elegancije i šarma, te od njega napraviti mjesto na koje će se dolaziti radi dobrog vina, kušati ga i stručno ocjenjivati, vođeni strašću za vinom kao dijelom našega identiteta i načina življenja. Prvo je kušanje bilo u znaku merlota, pa malo da napišem o njemu kao sorti. Ime je dobio po ptici, crnom kosu, koji se na francuskom kaže merle, a potomak je sorte cabernet franc i gotovo nepoznate sorte iz zapadne Francuske Magdeleine Noire des Charentes. Iako je zaslužan za slavu svih velikih Grand Cru Classe vina iz Bordeauxa, kada se o njima govori, uvijek se na prvo mjesto stavlja cabernet sauvignon. Merlot kao sorta ponajprije se udomaćio u Bordeauxu, a nalazimo ga i u ostalim vinogorjima Francuska i svijeta.
U Bordeauxu, na lijevoj obali rijeke Gironde, u vinogorjima Medoc i Graves, uglavnom se koristi kao dio blenda čija je svrha pomoći velikom bratu Cabernetu, za razliku od desne obale, Pomerol i Saint-Émilion, zbog čijih je vina postao poznat i popularan – on je baza velikih vina tih vinogorja. Kao sorta vrlo je pogodan za uzgoj u svim klimatskim zonama, od hladnih do najvrućih. Uvijek dovoljno sazre da bi se od njega moglo napraviti dobro vino. Upravo se zbog toga, a i profila vina koji merlot daje, mekana, sočna, kremasta vina s mekanim taninima i aromama zrelih šljiva, pitka i zavodljiva, početkom 1990-ih godina širom svijeta pokrenuo veliki val sadnje novih vinograda u kojima je on bio glavna sorta. U Francuskoj, posebno u Bordeauxu, ali i širom svijeta, došlo je do ekspanzije vinograda zasađenih merlotom. Po površini zasađenih vinograda merlot se u Francuskoj nalazi na prvom mjestu, ispred cabernet sauvignona, a u svijetu na drugome mjestu, iza cabernet sauvignona.
Međutim, svoju trenutačnu svjetsku popularnost treba zahvaliti vinima iz Južne Amerike, kojima je potkraj prošlog stoljeća osvojio Europu i SAD te skrenuo na sebe pozornost kao monosortno vino. Čile je bila prva vinska zemlja takozvanog New Worlda, koja je ime gradila na merlotu. Merloti odležani u hrastu potkraj 19. stoljeća bili su hit u svijetu i svi su ih htjeli piti. Harao je Amerikom, tako da u kultnom filmu Sideways, glavni lik Miles govori: "Ako tko naruči merlot, ja odlazim. Ja ne pijem više taj jebeni merlot". Taj film i ta rečenica poljuljali su popularnost i uzrokovali pad prodaje vina od merlota. Međutim, merlot se vratio i dalje je tu te je zaslužan tvorac najvećih svjetskih vina, bilo kao maleni dio u bazi velikog brata cabernet sauvignona bilo kao većinski dio u nekoliko kultnih vina.
Svoju slavu kao velika sorta stekao je vinima iz Pomerola. Château Petrus i Château Le Pin ta su dva vina kojima se svi u svijetu klanjaju i koje bi svatko htio imati, naravno, ako si ih može priuštiti. Uz bok njima tu je i toskanski Masseto, koji je, nota bene, 100% merlot kao i dva prije spomenuta. Što se pak tiče Hrvatske, merlot je već jako dugo popularan u Istri, ali u posljednje mu vrijeme popularnost raste i u ostalim vinogorjima. Može ga se naći u gotovo svim vinogorjima Hrvatske, od Podunavlja do Konavala. Tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća zasađeno ga je jako puno u svim vinogorjima bivše države te je tako 1979. stigao i u Konavle, gdje daje izvrsne rezultate, a to je potvrdilo i ovo kušanje.
Deset vina koja smo kušali odabrao je i kupio Ivan Božilov, cijene su bile u rasponu u rasponu od najjeftinijeg od 16 eura do najskupljeg koji je koštao 80 eura. Da kušanje bude još zanimljivije, među 10 vina bila su i dva stranca, i to je jedino što smo o vinima prije kušanja znali. Vina koja smo kušali i ocijenili smo po skali do 100 bodova
Grgich Hils Estate Grown Merlot 2019 USA 88,5
Dubrovački Podrumi Merlotina 2020 90,50
Dubrovački Podrumi Merlot Grand Reserve 2017 89,75
Meneghetti Merlot 2022 89,5
Hvar Hills Merlot 2022 90,25
Medea Punta Greca 2021 89,75
Katich Merlot 2018 91,75
Krauthaker Merlot Selekcija 2019 88,25
Kabaj Merlot 2015 Slovenija 90,25
Crvik Lorko 2017 92,5
Dakle na postolje su se popeli
Crvik Lorko 2017 zlato, moja ocjena 93 prosječna ocjena 92,50 bodova
Boja je evoluirala, čisti kremasti merlot, zemljane note , duhan, moka, vanilija i šljive, sočno i voćno vino sa zrelim taninima, vrlo uzbudljivo veliko vino.
Katich Merlot 2018 srebro 90 91,75 bodova
Puna mladenačka boja, puno voćnih mirisa , višnje, borovnice, elegantno drvo, oblo, snažno puno voća ali i kave, moke i lagano đemastih nota, drvo još uvijek vrlo prisutno, zreli tanini, snažni kremasti merlot .
Dubrovački Podrumi Merlotina 2020 bronca 89 90,50 bodova
Doba boja, izrazito ugodno voćne arome, trešnje i višnje, vanilija i lagana kremoznost, elegantan i dosta dugačak završetak, dobro ukomponirano drvo i mekani tanini, merlot kojeg krasi elegancija.
Imperial Wine Club Dubrovnik slijedeći put će kušati Plavac Mali iz berbe 2016.