Cro-chefovi u Moskvi

Kvarnerskim škampima, kulenom i tartufima osvajali rusku elitu

Foto: ''
Kvarnerskim škampima, kulenom i tartufima osvajali rusku elitu
22.11.2011.
u 11:00
Prosječan Rus voli naša obična jela, a ne eksperimentalnu kuhinju za zbunjivanje, dok je bogatijima samo nebo granica, kaže cro-chef Deniz Zembo.
Pogledaj originalni članak

Marinirani inćuni s rukolom u emulziji od maslinova ulja i limuna, rižoto od škampa i divljih gljiva, tartar od svježe orade i brancina, smokve u špeku, čokoladna torta s pinjolima, bademima i medom od tartufa... samo su neke od delicija koje su na prvom ekskluzivnom Croatian Gourmet Festivalu u Moskvi golicale nepca i najzahtjevnijih gurmana, specijaliziranih novinara, distributera, restoratera i ostale ruske poslovne elite. Za tu prigodu organizatorima iz HGK, Lanive i Asti Groupa hrvatske chefove doveo je najpoznatiji Hrvat u Rusiji Stefano Vlahović, vlasnik tvrtke Produkty Pitania. 

Priča o vinu i hrani

 S obzirom na to da se sve to održavalo u vrijeme Russian Wine Faira od 17. do 19. studenoga, na kojemu su se predstavljale i 22 najpoznatije hrvatske vinarije, od Zdjelarevića, Toljanića, Krauthakera, Enjingija, Plenkovića... do Badela, Kutjeva i Iločkih podruma, hrvatski su chefovi Branko Ognjenović, Deniz Zembo i Biljana Milina imali zahtjevan posao da Rusima ispričaju zaokruženu priču o Kvarneru, južnoj Dalmaciji i kontinentalnoj Hrvatskoj. A da su u tome i uspjeli najbolje potvrđuje to što se na sajmu stalno tražio tanjur više. I – recepti! 

– U Croatian Gourmet Festivalu prepoznali smo priču o Hrvatskoj, vrhunskim vinima i hrani kakvu i mi želimo pričati svojim proizvodima – tvrdi Damir Imamović, potpredsjednik uprave Produkty Pitania, tvrtke koja je s četiri tvornice u Kalinjingradu najveći proizvođač smrznutih proizvoda u Rusiji, osobito panirane piletine, u kojoj su vodeći na području cijele jugoistočne Europe. Međutim, taj događaj kojemu su i oni, kako kaže, dali svoj malen ekonomsko-društveni i taktički doprinos, ne smije završiti na jednom predstavljanju. Za prave hrvatske proizvode na ruskom tržištu nije kasno, ali samo ako su na njemu stalno prisutni. Na hrvatskom Jadranu, naime, svake godine ljetuje već 200 tisuća Rusa i, nakon što kušaju naše najpoznatije delicije i vina, žele ih kupiti i kod kuće. 

– Prosječan Rus voli naša obična jela, a ne eksperimentalnu kuhinju za zbunjivanje, dok je onima bogatijima samo nebo granica – iskustva su chefa Zembe iz ekskluzivnog restorana Le Mandrać u Voloskom. 

Ništa bez ljubavi

Bez obzira na to o kakvoj je kategoriji ruskih potrošača riječ, svi oni traže svjež i ekološki proizvod, na kakvome se u palači Lešić Dimitri i temelji “domaći” menu nadahnut modernim kistom, dodaje chefica Biljana Milina, dok selektor hrvatske kuharske reprezentacije Branko Ognjenović tvrdi da nijedno jelo ne može uspjeti ako u loncu nema najvažnijeg sastojka, a to je ljubav. 

S njime je počela priča o Slavoniji i Baranji, kulenima, svinjskom fileu sa špekom u palenti, glaziranoj teletini s maslacem i graševinom, hrvatskim palačinkama... te graševini, merlotu i tramincu, za koje se, kazao je, odmah vidjelo da im “šmekaju”.

– Najčešće pitanje na sajmu bilo je gdje se sve to što smo im predstavili može kupiti – kaže Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Lanive, uvjerena kako su hrana i vino najatraktivniji način promocije Hrvatske kao lifestyle odredišta.

Među 12 zemalja na Russian Wine Fairu Hrvatska je dobila i Grand Prix za odanost tradiciji i visoku kvalitetu naših vina.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.