Na spomen psihopata većina će se sjetiti imena poput Charlesa Mansona ili Teda Bundyja. Ipak, znanstvena istraživanja sugeriraju da velik broj ljudi s takvim osobinama živi među nama, a moguće je da i vi posjedujete neke od njih. Klinička psihopatija dijagnosticira se kod otprilike jedan posto opće populacije, no u zatvorskom sustavu taj se postotak penje na alarmantnih 15 do 25 posto. Važno je razumjeti da su te osobine dio spektra na kojem se svatko od nas nalazi - od vrlo niskih do izrazito visokih razina. Procjenjuje se da između deset i 20 posto ljudi ima povišene razine psihopatskih crta, iako ne zadovoljavaju kriterije za kliničku dijagnozu.
Leanne ten Brinke, nagrađivana znanstvenica i izvanredna profesorica psihologije, provela je godine proučavajući mračne osobnosti. "Takve ljude nalazimo posvuda. Osobe s mračnim crtama možda nisu serijski ubojice ili silovatelji - to može biti susjed koji uživa u tome da nas bezrazložno maltretira, kolega koji nam podmeće iza leđa ili partner koji nas vara dok nas istovremeno pokušava kontrolirati", objašnjava ona za The Sun. Takvi pojedinci mogu biti manipulativni, narcisoidni, impulzivni, antisocijalni, bešćutni, pa čak i sadistički nastrojeni. "Ukratko, oni su pomalo i psihopati", dodaje.
U svojoj knjizi "Otrovni ljudi" (Poisonous People), ten Brinke otkriva kako možemo uočiti psihopatske crte kod drugih, ali i kod sebe. Ona potiče na samorefleksiju jednostavnim pitanjima: Jeste li osvetoljubivi? Lažete li relativno često kako biste ostvarili vlastitu korist? Dominirate li u razgovorima ili vezama više nego što biste trebali? Jeste li pretjerano natjecateljski nastrojeni? Profesorica naglašava da jedno takvo ponašanje ne čini osobinu ličnosti, ali ako se možete prisjetiti više incidenata, to ukazuje na zabrinjavajući obrazac.
Kako biste provjerili vlastite sklonosti, možete razmisliti o odgovorima na pitanja koja slijede. Ten Brinke ističe da ne postoji točan broj potvrdnih odgovora koji bi trebao upaliti alarme, no osoba koja se prepozna u mnogim od navedenih ponašanja vjerojatno ima izraženije psihopatske crte od nekoga tko se prepoznao u samo jednoj ili dvije stavke. Pritom je važno naglasiti ono na što stručnjaci neprestano upozoravaju: ovakvi testovi služe kao oblik popularne psihologije i poticaj na razmišljanje, a ne kao dijagnostički alat. Prava dijagnoza zahtijeva složenu kliničku procjenu. Razumijevanje vlastitih manje laskavih sklonosti, podijeljenih u četiri ključne komponente - manipulaciju, bešćutnost, impulzivnost i antisocijalnost - može poslužiti kao temelj za osobni napredak.
Kako se odnosite prema drugima
Prvi skup tvrdnji odnosi se na sebičnost i sklonost manipulaciji.
Jeste li ikada:
- Lagali kako biste dobili ono što želite.
- Manipulirali svojom obitelji, prijateljima ili kolegama u vlastitu korist.
- Pretvarali se da vam se netko sviđa kako biste dobili ono što ste željeli.
- Mislili da su drugi ljudi "naivčine" jer vjeruju u vaše laži.
- Osjećali se cinično, vjerujući da su vas svi spremni prevariti kako bi dobili ono što žele.
- Željeli biti u središtu pažnje.
- Osjećali se kao da ste posebni, a drugi inferiorni.
Prema riječima profesorice ten Brinke, potvrdni odgovori na većinu ovih pitanja znak su da osoba možda posjeduje izražene sebične i manipulativne crte. Takvi pojedinci na druge ljude ne gledaju kao na osobe s kojima se povezuju, već kao na sredstvo za postizanje cilja. Mogu djelovati iznimno šarmantno, ali to je samo dio strategije. Reći će bilo što kako bi ostavili dobar dojam ili vas naveli da učinite ono što žele, pritom lažući znatno više od prosjeka.
Kako doživljavate emocije
Drugi dio testa bavi se nedostatkom empatije i emocionalnom hladnoćom.
Jeste li ikada:
- Uživali gledajući nekoga kako ne uspijeva ili doživljava bol.
- Zadirkivali nekoga samo iz zabave.
- Bili opisani kao hladni ili bešćutni.
- Niste osjećali ništa kada ste vidjeli nekoga u boli.
- Mislili ste da ste jači od svih ostalih.
- Uživali ste gledajući nasilne sportske događaje ili filmove.
- Ignorirali ste prijatelja kada vam je prestao biti koristan.
- Mislili ste da ljudi reagiraju previše emocionalno na sprovodima, vjenčanjima ili maturama.
Ako se pronalazite u većini ovih tvrdnji, to bi mogao biti znak emocionalnih deficita. "Osobe s psihopatskim crtama mogu glumiti emocije, predstavljajući se kao tople i privržene, ali u stvarnosti su hladne i bezosjećajne. Kada pogriješe, ne osjećaju grižnju savjesti niti preuzimaju odgovornost, iako će ponekad glumiti da im je žao ako procijene da im je to u interesu", pojašnjava ten Brinke u svojoj analizi.
Kako procjenjujete rizik
Treća kategorija istražuje vašu sklonost traženju uzbuđenja i preuzimanju rizika.
Jeste li ikada:
- Tražili opasne situacije.
- Reagirali agresivno na nekoga bez razmišljanja.
- Smatrali se "tragačem uzbuđenja".
- Seksali se sa strancem.
- Uživali u kockanju za značajnu svotu novca.
- Lako vam je dosadilo.
- Vozili ste bezobzirno, samo da biste se osjećali živima.
- Bili opisani kao bezobzirni ili neodgovorni.
Potvrdni odgovori na ova pitanja mogu ukazivati na sklonost dosadi i stalnu potragu za novim uzbuđenjem. "Takve osobe ne razmišljaju o posljedicama svojih djela i ponašaju se neodgovorno. Ovisni su o brzom životu - seksu, drogama, kockanju i moći. Budući da su toliko nepromišljeni i usmjereni na kratkoročne ciljeve, često žive na tuđi račun kako bi se snašli", kaže ten Brinke.
Kako poštujete pravila
Posljednji set pitanja dotiče se antisocijalnog ponašanja i odnosa prema pravilima i zakonu.
Jeste li ikada:
- Ukrali nešto iz trgovine.
- Uzeli ilegalne droge.
- Potukli se.
- Bili uhićeni ili optuženi za kazneno djelo.
- Izbačeni iz restorana ili drugog objekta zbog kršenja pravila.
- Provalili u automobil ili zgradu.
- Prevarili nekoga da vam da novac.
- Bili suspendirani ili izbačeni iz škole.
Prepoznavanje u većini ovih situacija može značiti da ste skloni kršenju pravila, često na kreativne načine. "Neki istraživači tvrde da antisocijalno, često i kriminalno ponašanje, nije definirajuća kvaliteta psihopatije, već posljedica manipulativnosti, bešćutnosti i impulzivnosti. Ako posjedujete bilo koju od tih osobina, mogli biste se naći u situacijama koje vas dovode u sukob sa zakonom", zaključuje znanstvenica.
Kako zijevanje utječe na našu osobnost? Istraživanje tvrdi da može pokazati psihopatske osobine!
Na većinu ovih točaka velika većina ljudi mogla bi odgovoriti potvrdno, ali postoji i neka granica. Ako je netko maznuo lizalicu u vrtiću ili mu je drago što je uhljeb napokon izbačen s posla, to ne znači da ispunjava kriterije za psihopata.