Kako sve dublje ulazimo u digitalno doba, sve je važnije osvijestiti kako tehnologija koju svakodnevno koristimo može utjecati na mentalno zdravlje i kognitivne sposobnosti. Demencija je zajednički naziv za stanje u kojem dolazi do pada sposobnosti mišljenja, uz promjene pamćenja, jezika i zaključivanja, zbog promjena u mozgu. Simptomi mogu biti blagi ili teški, a u oba slučaja značajno utječu na funkcioniranje i kvalitetu života. Upravo zato posljednjih godina sve češće čujemo izraz 'digitalna demencija', što je popularan naziv za kognitivne promjene koje neki stručnjaci povezuju s pretjeranim korištenjem ekrana, piše Healthline.
Pojam je 2012. skovao njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer kako bi opisao promjene u kogniciji koje nastaju zbog prekomjerne upotrebe tehnologije. Važno je naglasiti kako digitalna demencija nije službena, dijagnosticirana bolest. Ipak, istraživanja sve češće upućuju na to da previše vremena pred ekranima može dovesti do promjena koje podsjećaju na simptome demencije te potencijalno i povećati rizik.
U jednom istraživanju iz 2022. promatrano je kako sjedilačke navike, poput gledanja TV-a i korištenja računala, utječu na rizik od demencije. Rezultati su sugerirali da je više vremena u 'kognitivno pasivnim' aktivnostima poput TV-a povezano s višim rizikom, neovisno o razini tjelesne aktivnosti. S druge strane, 'kognitivno aktivne' sjedilačke aktivnosti, poput korištenja računala, bile su povezane s nižim rizikom.
Istraživanje iz 2023. godine dokazuje pak da pretjerano korištenje ekrana može negativno utjecati na izvršne funkcije i radno pamćenje, osobito kod djece i tinejdžera. U još jednoj velikoj studiji iz 2023., koja je analizirala podatke više od 462.000 sudionika, više od 4 sata dnevno sjedilačkih aktivnosti vezanih uz ekrane povezano je s povećanim rizikom od vaskularne demencije, Alzheimerove bolesti i demencije općenito. Spominju se i fizičke promjene u pojedinim područjima mozga kod onih s višim dnevnim 'screen timeom'.
Budući da ne postoji službena dijagnoza, ne postoje ni točni simptomi digitalne demencije, ali se često spominju problemi koji nalikuju 'klasičnoj' demenciji, primjerice poteškoće s kratkoročnim pamćenjem, češće gubljenje ili zaboravljanje stvari, teže prisjećanje riječi i slabija sposobnost multitaskinga Uz to, previše ekrana često se povezuje i s promjenama pažnje, fokusom, načinom komunikacije i zaključivanjem. Nije rijetko ni da se pojave problemi sa snom te promjene raspoloženja, a obje stvari direktno utječu na rad mozga i osjećaj mentalne oštrine.
Tehnologija nam je donijela goleme prednosti, od lakše komunikacije do učinkovitijeg učenja i rada. No poruka nije 'bacite mobitel', nego umjerenost, pogotovo kad se spominje da tinejdžeri u prosjeku provode oko 6 sati dnevno na telefonu.
Postoji nekoliko praktičnih koraka koji mogu pomoći. Prije svega, prigušite notifikacije i ograničite obavijesti na one stvarno važne. Sve ostalo utišajte ili ugasite, jer stalna zvonjava tjera mozak u stanje pripravnosti i prekida koncentraciju. Smanjite pasivno gledanje sadržaja. Ako vam je problem beskonačno skrolanje ili 'još jedna epizoda', pomozite si aplikacijama za limit vremena ili timerom. Ako već gledate seriju, spojite to s laganim kretanjem, primjerice vježbanjem na sobnom biciklu ili istezanjem, tijelo će vam biti zahvalno. Zamijenite ekran nečim što puni glavu na bolji način. Kad vam je dosadno, najlakše je posegnuti za mobitelom. Ali, šetnja, knjiga, slagalica ili kratki izlazak do trgovine često 'resetiraju' pažnju bolje nego još 20 minuta skrolanja. Uvedite vrijeme za ekran i vrijeme bez ekrana.
Smanjivanje ne znači potpuni prestanak: odredite dio dana za društvene mreže, igrice ili TV, a ostatak ostavite čist. Timer je jednostavan trik koji iznenađujuće dobro funkcionira. A ako ste roditelj, krenite razgovorom, ne kaznom te objasnite djetetu zašto je umjerenost važna i uključite se kao primjer: recite da i vi pokušavate smanjiti vrijeme pred ekranom. Najlakše je kad se pravila dogovore i provode zajedno, kao obiteljski 'eksperiment'.