Demencija predstavlja velik strah za većinu ljudi, stoga je ključno biti svjestan ranih znakova upozorenja koji mogu ukazivati na njen razvoj. Ova bolest seže daleko izvan jednostavnog zaboravljanja stvari, jer može iz temelja promijeniti ponašanje osobe, njezine navike, način na koji reagira u određenim okruženjima, pa čak i ono što jede. To je posebno izraženo kod frontotemporalne demencije (FTD), najčešćeg oblika demencije kod osoba mlađih od 65 godina, poznate i kao demencija frontalnog režnja. Stručnjaci ističu da se FTD javlja kada živčane stanice u frontalnom i temporalnom režnju mozga bivaju oštećene, što dovodi do prekida veza između njih i ostatka mozga. Budući da su ti režnjevi, smješteni iza čela, odgovorni za kontrolu naših emocija, razmišljanja i ponašanja, njihovo oštećenje može imati ekstremne posljedice na osobnost, što je karakteristika bihevioralne varijante FTD-a.
Osim promjena u ponašanju, postoji i varijanta primarne progresivne afazije (PPA), kod koje se javljaju poteškoće s pamćenjem riječi i imena, kao i mogući problemi s govorom. Za razliku od drugih oblika demencije, osobe s FTD-om u ranim fazama obično nemaju značajnijih problema s pamćenjem. Umjesto toga, doživljavaju postupne promjene u osobnosti koje se s vremenom mogu pogoršati. Zbog toga je rano uočavanje ovih suptilnih znakova od velike važnosti, a kao jedan od mogućih simptoma istaknuta je žudnja za tri specifične vrste hrane. Ove iznenadne i kompulzivne želje za određenom hranom nisu pitanje nedostatka volje, već mogu biti izravna posljedica neurodegenerativnih promjena u mozgu koje utječu na centre za kontrolu i inhibiciju.
Jedan od najznačajnijih znakova upozorenja odnosi se na ponašanje tijekom obroka. Prema objašnjenju Alzheimer's Societyja, osobe s bihevioralnom varijantom FTD-a mogu razviti nemogućnost prestanka konzumacije nezdrave hrane, pa čak i izgubiti kontrolu nad unosom poroka poput alkohola. Stručnjaci navode da oboljele osobe mogu osjećati snažnu žudnju za slatkom, masnom hranom ili ugljikohidratima te zaboraviti na pravila pristojnog ponašanja za stolom. Također, mogu izgubiti osjećaj za sitost i više ne znaju kada treba prestati jesti, piti alkohol ili pušiti, ili osjećaju snažan, gotovo nezaustavljiv nagon za tim aktivnostima. Gubitak inhibicije i samokontrole jedan je od glavnih simptoma FTD-a, što se jasno očituje u ovim prehrambenim navikama.
Velik problem u dijagnostici jest činjenica da većina ljudi koji pate od bihevioralne varijante FTD-a uglavnom nije svjesna svojih simptoma. Promjene u njihovom ponašanju obično prvo primijete ljudi oko njih, poput obitelji i prijatelja. To može dovesti do značajnih kašnjenja u postavljanju dijagnoze, jer oboljela osoba možda ne misli da joj je potrebna pomoć ili odbija potražiti savjet liječnika čak i nakon što joj se to predloži. Upravo zato je ključno da bližnji budu informirani o mogućim simptomima i reagiraju na vrijeme. Frontotemporalna demencija čini oko 10 posto svih slučajeva demencije, a karakteristična je po tome što se najčešće javlja u mlađoj životnoj dobi, obično između 45. i 65. godine.
Drugi znakovi na koje treba obratiti pažnju
Iako su promjene u prehrambenim navikama važan pokazatelj, one same nisu dovoljne za dijagnozu. Potrebno je obratiti pažnju i na druge simptome koji mogu ukazivati na FTD. Među njima su borba s fokusiranjem i laka ometenost, kao i poteškoće u planiranju, organizaciji i donošenju odluka. Osoba može početi ponašati na društveno neprikladan način i djelovati bez razmišljanja, primjerice davati neosjetljive ili grube komentare o nečijem izgledu, praviti neprimjerene seksualne geste u javnosti ili biti verbalno i fizički agresivna. Također, čest je gubitak sposobnosti razumijevanja što drugi misle ili osjećaju, kao i gubitak motivacije za stvari u kojima je osoba nekada uživala.
Ostale promjene mogu uključivati smanjen smisao za humor ili smijanje tuđim problemima, pokazivanje ponavljajućih ili opsesivnih ponašanja poput ponavljanja fraza ili gesta, gomilanja stvari ili opsjednutosti točnošću. Ponekad se mogu javiti i novi interesi, na primjer za glazbu ili duhovnost, što može biti pozitivan fokus, ali ponekad postaje opsesivne prirode. Moguća je i promijenjena osjetljivost na fizičke podražaje poput zvukova, temperature ili boli. U slučaju zabrinutosti zbog bilo kojeg od ovih simptoma, ključno je potražiti liječničku pomoć radi pravilne dijagnostike i savjetovanja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao mjere za smanjenje rizika od kognitivnog pada preporučuje zdravu prehranu, poput mediteranske, uz redovitu tjelovježbu, izbjegavanje pušenja i umjerenu konzumaciju alkohola.