Kakve su nam navike?

Hrvati i online shopping: Muškarci kupuju više od žena, a najviše trošimo na - odjeću!

Foto: Shutterstock
Hrvati i online shopping: Muškarci kupuju više od žena, a najviše trošimo na - odjeću!
28.11.2019.
u 10:09
Crni petak, koji ove godine pada na 29. studeni, posljednji petak u 11. mjesecu, pokazat će koliko su Hrvati opsjednuti online kupovinom. Popusti već napadaju sa svih strana, a kad je online kupovina u pitanju, svake godine sve više ljudi zamjenjuje dućane, laptopom ili mobitelom.
Pogledaj originalni članak

Večernji list je za prošli Crni petak pisao da je prema informacijama Porezne uprave, na posljednji Crni petak u Hrvatskoj fiskalizirano 6,9 milijuna računa u vrijednosti od 573,1 milijun kuna, godinu prije 6,6 milijuna računa za 460,6 milijuna. Posljednji podaci govore da je promet tog dana odnosno vikenda veći od uobičajenog za oko 509 mil. kn, pogotovu kada se uzmu u obzir narudžbe preko stranih e-platformi i promet koji Hrvati na te dane potroše u susjednim zemljama.

Ekonomski institut Zagreb u svom izvještaju kažu da hrvatski građani putem interneta kupuju mnogo manje od prosjeka Europske unije. Prema podacima za 2018., 27 posto građana u posljednjih tri mjeseca je kupovalo online, dok je za isto razdoblje u EU taj postotak bio 50 posto. Putem interneta u protekloj godini kupovalo je 35 posto građana, a na razini EU je 60 posto. Čak 40 posto Hrvata nikada nije kupovalo online. 

U Hrvatskoj 82 posto ispitanika kupuje barem jednom godišnje, barem jednom mjesečno to čini 57 posto njih, a najmanje jednom tjedno 22 posto. U ukupnom poretku, na internetu najviše kupuju britanski korisnici interneta.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, muškarci više kupuju preko interneta nego žene - naime, 66 posto korisnica kupovalo je putem interneta u 2017., u usporedbi sa 69 posto korisnika. Ipak, muški i ženski online shopping razlikuje se po tome što se kupuje.

Naime, mnogo veći udio žena nego muškaraca kupovao je odjeću putem interneta (70 posto ženskih e-kupaca u usporedbi s 58 posto muških), dok je mnogo veći udio muškaraca kupovao elektroničku opremu (17  posto ženskih e-kupaca i 32 posto muških) i filmove (24 posto ženskih e-kupaca i 32 posto muških). 

Osim odjeće i obuće koju Hrvati najviše vole kupovati namještaj, hranu i tehniku, pokazala su istraživanja. Zbog pristupačnih cijena i same dostupnosti, ponuda ovih artikala je bolja nego u klasičnim trgovinama.

Inače, Graham Best, direktor tvrtke ReBOUND, koja vodi povrate za velike online shopove poput ASOS-a, objasnio je da ljudi koji konstantno kupuju online i vraćaju kupljenu robu, zapravo dugoročno mogu biti korisni kupci. Za BBC radio 4 Best je rekao da su ti tzv. "serijski vraćatelji" odjeće najprofitabilnija skupina, jer s vremenom će naučiti kako im koji brend stoji, koji broj im treba i slično, pa tako i više od njih naručivati. Procjenjuje se, prenosi Daily Mail, da će 50 milijuna komada kupljenih biti vraćeno u sljedećoj godini. Industrija koja je najviše zahvaćena ovim je definitivno modna, gdje se više od 25 posto kupljene robe - vraća. 

Sigurnost plaćanja

Europska unija donijela je direktivu i za pravo na povrat robe naručene online. Uvijek imate 14 dana da se predomislite, ali i zamijenite oštećenu robu. Naravno, svaki online shop ima svoja pravila. Pa tako primjerice popularnije ASOS daje mogućnost povrata u roku od 28 dana.  Dodatnu sigurnost unutar Europske Unije donijela je i prošlogodišnja GDPR regulativa. Kartični podaci koje ste prilikom neke transakcije spremili, neće zauvijek ostati u tzv. cloudu tog trgovca ako izjasnite da povlačite svoj pristanak. Stručnjaci upozoravaju da stranice online shopova uvijek upisujete ručno, a izbjegavajte poveznice na društvenim mrežama, jer one nekada mogu odvesti na lažne stranice. 

Svi najveći online shopovi, oni za odjeću: ASOS, Net-a-porter, Farfetch... ili za razne stvari poput Amazona ili e-Baya, najsigurnija su mjesta za kupovinu. Mala je vjerojatnost da vam se dogodi neki problem, ili da vam netko ukrade novac. Vjerojatnost da vam netko ukrade novčanik možda je veća za vrijeme kupovine u samom dućanu. 

No nije sve tako sigurno i bezazleno. Opasnosti online kupovine poznate su već neko vrijeme, a stručnjaci kažu kako su ovi problemi sve češći i da bi ovisnost o kupovini online trebala biti okarakterizirana kao mentalni poremećaj. Glavni problem u kupovini preko interneta je što ljudi vrlo lako mogu postati ovisni o tome, a jednako tako može utjecati na njihovo financijsko stanje, svađu s voljenima, ali i gubitak kontrole nad svojim životom. 

Psihologinja Ljubica Uvodić Vranić komentirala je činjenicu da bi se ovisnost o online kupovini trebala smatrati mentalnim poremećajem, što tvrde neki stručnjaci. 

- Mi smo izloženi mnogim starim ovisnostima, koje su toliko ugrađene u naš život da ih ni ne primijećujemo. Recimo, svaki šesti čovjek ima problema s alkoholom, a svaki treći s nikotinom. Svako malo se javljaju i neke nove ovisnosti i kombiniraju međusobno. Šopingholizam ili ovisnost o shoppingu je jedna o tih novih koja se kombinira sa 'zurenjem' u ekrane... Činjenica da kupujemo što ne vidimo (jer to je online) i što nam je treba je zabrinjavajuća. Slika se bitno razlikuje od onog stvarnog. Osim toga, svaka ovisnost čovjeka ostavlja uznemirenim ako to ne učini. Gubimo dio svoje slobode. Sve te stvari su izmišljene i marketinški nametnute, a pitanje je vremena kad će se na popis ovisnosti staviti i ovisnost o online shoppingu - ispričala je. 

Osim kupovine na internetu, veliki problem je i sama ovisnost o internetu. Upravo zato je 2017. godine u Zagrebu otvorena dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu, video-igricama i kockanju u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan. 

Ako Hrvati nešto vole, onda je to sigurno kava, pogledajte kakve su nam navike s njom:

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.