Hormon sreće djeluje tek nakon 15 dana

Ljekarne bilježe porast potrošnje antidepresiva od 30 posto, no psihijatri ovaj podatak ne smatraju alarmatnim i ne povezuju ga s “bolešću nacije”.

– Depresija je kronična bolest, a potrebu liječenja ljudi su prepoznali tek u posljednje vrijeme, pa ovaj podatak znači da su pacijenti, ali i liječnici opće prakse, prestali ignorirati njene simptome – rekao je doc. dr. Ninoslav Mimica, specijalist psihijatar u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Mjesečno mu se, kaže, obraća oko 80 ljudi, a u polovice se pacijenata dokaže depresija. Nužno je razlikovati stanja povremene melankonije i tuge od depresije.

– Ona nije posljedica trenutačne krize, nego je kriza samo okidač, kap koja prelije čašu u ljudi koji imaju genetski ili drugim okolnostima uvjetovanu bolest – objašnjava doc. Mimica.

Dugotrajna terapija
Terapija je obično kombinacija psihoterapije i lijekova antidepresiva.

– Kada uđu u organizam i doputuju do mozga, antidepresivi potiču veće lučenje i skladištenje hormona sreće ili serotonina. Nakon dulje uporabe sprečavaju aktivnost stresnih kemikalija – otkriva doc. Mimica. Postoji više od 10-ak vrsta ovih lijekova, a svaki ne djeluje u svakoga jednako.

– Razlika između antidepresiva i anksiolitika (apaurin, normabel) u tome je što anksiolitici djeluju trenutačno, a na “skladištenje”, otpuštanje i djelovanje hormona sreće pacijent treba pričekati 15-ak dana, pa i više – upozorava doc. Mimica. To je razlog što mnogi oboljeli svojevoljno prekidaju terapiju, što može izazvati još jaču krizu.

Nema povećanja doze
– Zna se dogoditi da antidepresivi, osobito u početku terapije, kada su doze više, u bolesnika izazivaju pospanost, vrtoglavicu, suhoću usta, debljanje zbog pojačana apetita ili čak seksualnu nemoć – otkriva doc. Mimica. Tada se, kaže, pacijent treba obratiti svom liječniku kako bi mu se terapija promijenila ili smanjile doze.

– Lijek treba koristiti minimalno šest mjeseci, a osobe koje su imale više od pet napadaja depresije, vjerojatno će se suočiti sa spoznajom da lijek trebaju koristiti doživotno, poput dijabetičara ili osoba koje pate od visokog krvnog tlaka – tvrdi doc. Mimica. Antidepresivi ne izazivaju ovisnost, apstinencijsku krizu, te potrebu za povećanjem doze.

– Izdaju se isključivo na liječnički recept, a crnom tržištu zbog odgođena djelovanja i činjenice da ne stvaraju ovisnost nisu zanimljivi. Štoviše, na zdravu osobu nemaju nikakvo djelovanje – objasnio je doc. Mimica te istaknuo da je povremenu tugu bolje rješavati tjelovježbom, izlascima, razgovorom s prijateljima i bližnjima nego posezati za lijekovima.