Početkom stoljeća bijaše jedan čovjek na jednom otoku koji je pravio vino od jedne sorte grožđa za koju je znalo vrlo malo ljudi. Taj čovjek bio je Branko Cebalo, prvi privatni vinar otoka Korčule, koji je iz svog vinograda u Lumbardi pravio vino od sorte grk. Malo je tko znao i poznavao to vino, a ja sam imao sreću da ga kušam i pijem u dubrovačkoj Nautici, zahvaljujući osebujnom vlasniku Matu Đuroviću. Njemu se to vino svidjelo pa ga je stavio u vinsku kartu kao vino kuće. Tako to bijaše tada. A danas, gotovo svatko je čuo za vina od grka, a velika većina vinopija ih je pila ili ih pije. Ova autohtona sorta grožđa otoka Korčule preživjela je filokseru zahvaljujući pjeskovitim tlima vinograda Lumbarde i polagano nastavila preživljavati i živjeti tu gdje je oduvijek i obitavala.
Za ovu sortu, koju neki osim imenom grk, zovu i grkinjom zbog njene jednospolnosti i potrebe da se u njenim vinogradima posadi druga sorta koje će je oprašiti, nije poznato kada je došla na otok, a nije ni sigurno kako je dobila ime koje je danas nosi. Jedna je priča da su je donijeli stari Grci, pa otuda ime. Druga priča pak govori da je zbog vina koja su u sebi uvijek imala gorkaste aroma po tome dobila ime. Iako podrijetlo imena ostaje zagonetka, jedno je sigurno: da ima genskih poveznica s drugim dalmatinskim sortama i na temelju toga može se sa sigurnošću zaključiti da je autohtona.
Prije desetak godina grk se ozbiljnije pojavljuje na hrvatskoj vinskoj sceni. Počeci su bili sramežljivi, ali su doveli do toga da su grk i njegova vina danas postali nezaobilazan čimbenik hrvatske vinske scene. Vinarija koja je prije svega odgovorna za tu renesansu je Bire iz Lumbarde. Ona sa svojim grkom odmah biva primijećena na vinskoj sceni. Simpatični i uvijek nasmijani Frano Milina Bire na prvu osvaja srca vinoljubaca svojim Grkom Bire i skreće pozornost na sortu i njezin potencijal. Nakon njega slijede i drugi iz Lumbarde, potom i s ostalih vinogorja Korčule, pa i šire.
Grk, nekada raritet i u Lumbardi, danas se može naći i u drugim vinogorjima, kako Korčule i Lastova tako i Pelješca, Konavala te Kaštela, pa čak i u Hercegovini. Prije nekoliko godina njegova vina počinju dobivati nagrade na međunarodnim ocjenjivanjima kao što su IWC, Decanter WWA i time njegova popularnost, a i potražnja za vinima od njega, pa naravno i cijene, dosta rastu. Trenutačno iole ozbiljan restoran lokalno, a i šire, želi imati barem jedno vino od grka na svojoj vinskoj karti.
Slobodno se može reći da ni jedna hrvatska vinska sorta nije doživjela, u tako kratkom razdoblju, svega desetak godina, ovo što je doživi grk. Od anonimca je postao hype, svi ga žele i svi ga traže. Da se ovo dogodilo u Americi, svi bi govorili o "American dream of grk". Hvala bogu da nismo u Americi jer da smo tamo, cijena njegovih vina bila bi astronomska i mogli bi ga piti samo oni koji ne znaju kud će s novcem. Ipak moram napomenuti da ni kod nas nije baš za svačiji džep. Trenutačno je u Hrvatskoj grkom zasađeno oko 50 hektara vinograda, od kojih je velika većina na Korčuli, i s njih se napravi oko 60.000 boca vina. U korčulanskim, a kamoli hrvatskim ili svjetskim okvirima, to je zanemariva količina, kojoj je ipak uspjelo skrenuti pozornost na sebe i pokazati nama i svijetu da tamo negdje na hrvatskom otoku postoji još jedna sorta grožđa koja daje velika bijela vina.
U vinogradu je pomalo zahtjevan zbog njegove jednospolnosti, oplodnja ne prolazi uvijek optimalno, a ni prinosi nisu veliki, tako da se treba dobro potruditi. Što se pak vinifikacije i rada u podrumu tiče, dosta je zahvalan. Skuplja dobre šećere, alkoholi su redovito oko 13%, kiseline su dobre i pogodan je za izradu svježih mladih vina i za odležavanje u bačvama, što pak rezultira ozbiljnijim i dugovječnijim vinima. Onim vinogradarima i vinarima koji pak imaju volje i želje čekati, pruža mogućnost da se od njega napravi izvrsno slatko vina tipa prošek.
Kvaliteta vina, a i njihova popularnosti potakli su i nas iz Imperial Wine Club Dubrovnik da napravimo malo opširnije slijepo kušanje vina od grka i da pozovemo nekoliko iskusnih kušača i vinskih profesionalaca da nam u tome pomognu. Za mjesto kušanja izabrali smo najbolje u Dubrovniku, restoran 360, koji ponosno i zasluženo već godinama nosi Michelinovu zvjezdicu i spada među najbolje restorane u Hrvatskoj. Najtoplije ga preporučujem onima koji žele provesti večer uz izvrsnu hranu i visoko profesionalni servis u još posebnijem ambijentu. U ime restorana dočekao nas je naš gost kušač, a ujedno i domaćin, glavni sommelier Miho Vidak. Sljedeći član našega kušačkog tima bio je višestruki sommelierski prvak hrvatske i sudac na Decanteru WWA Siniša Lasan. Kao trećega gosta pozvali smo Marinu Krstičević, vinsku vodičicu na cruiseru Lindblad Expedition i nositeljicu WSET diplome. Zanimalo nas je vidjeti kako se grk snašao izvan svoje pradomovine Lumbarde i vidjeti kako se ta vine nose u usporedbi s njima. Vina smo, kao i obično, mi članovi kluba kupili i moramo napomenuti da se sva vina trenutačno mogu naći u redovitoj prodaji i da ćemo na temelju reakcija vinara na prijašnje tekstove od sada navoditi i cijenu po kojima se vina prodaju.
Kušali smo 14 vina, od toga većinu s Korčule, a ostatak s Pelješca i iz Kaštela te susjedne Hercegovine. Opći je dojam da su sva vina pokazala karakter sorte i potencijal, a također raznolikost stilistike vinara, utjecaja terroira i podrumskih tehnika. Vina su uglavnom punijeg tijela, ozbiljnija i jako su zahvalna za sljubljivanje s jelom, no mogu se naravno piti i sama za sebe, ali se mogu i čuvati još koju godinu i pratiti kako se grk s vremenom u boci mijenja i što onda postaje. Također se može zaključiti da i ostala vinogorja odgovaraju sorti pa će biti vrlo zanimljivo pratiti kako se grk ponaša izvan Lumbarde.
Na kraju bih želio pohvaliti vinare s Korčule na postignućima koja su ostvarili s grkom i zahvaliti im u ime svih nas ljubitelja vina da su spasili jednu veliku sortu od nestanka. S nestrpljenjem čekamo da vidimo što će u budućnosti novoga s njime napraviti. Grk je sorta koja, iako u malim količinama, ima velik potencijal da se plasira na europsko tržište jer je to sorta koje nigdje drugdje nema, a takve se sorte i njihova vina trenutačno u svijetu traže. Nadam se da ih uspjeh na domaćem tržištu i lakoća s kojom se ove male količine prodaju neće spriječiti da porade na promociji svojih vina i izvan Hrvatske jer će im se to višestruko isplatiti.
Nakon kušanja i ocjenjivanja redoslijed je bio sljedeći:
1. Cebalo Grk 2025. Korčula 93,57 33 eura
2. Bire Grk Defora 2022. Korčula 92,43 65 eura
3. Bire Grk 2025. Korčula 91,14 34 eura
4. Zure Reventon 2024. Korčula 90,86 70 eura
5. Car Grk 2025. Korčula 90,14 27 eura
6. Nuić Grk 2025. Hercegovina 89,86 13 eura
7. Vuina Stafileo Grk 2025. Kaštela 88,57 22 eura
8. Vuina Stafileo Grk 2024. Kaštela 88,29 22 eura
8. Fides Grk 2024. Korčula 88,29 24 eura
9. Car Grk 2024. Korčula 88,14 27 eura
10. Radovanović Grk 2025. Korčula 88,14 27 eura
11. Zure Bartul 2025. Korčula 87,86 33 eura
Grgurević 2025. Pelješac i Matković 2025. Pelješac nisu ocijenjeni jer im uzorak nije bio u dobroj kondiciji.