Dok istječu posljednji dani kalendarskoga ljeta, a priroda u igri sunca i svjetlosti polako poprima jesenske boje, najvažniji posao u Brotnju, najvećem vinogorju u BiH, s tisuću hektara površine pod vinogradima i čak oko pet milijuna trsova, u punom je jeku. I ovog su rujna vinogradi u općini Čitluk oživjeli, a trganju, kako se u ovom kraju popularno zove berba grožđa, pristupili su svi – od stalnih i sezonskih radnika Vinarije Čitluk do mještana u privatnim, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Autohtone sorte vinove loze žilavka i blatina zaštitni su znak hercegovačkih vinara i vinogradara, a tu je i trnjak. Ovdašnji stručnjaci kažu kako nešto žilavke ima i u Hrvatskoj te Sjevernoj Makedoniji, ali nigdje ne daje ovako dobre rezultate kao u Hercegovini.
Na južnoj strani kamenite visoravni Brotnjo, u Blizancima, već više od četiri desetljeća pozornost plijeni jedinstveno mjesto – kamena pustinja pretvorena u oazu obilja i ljepote. Taj čudesni, svjetski raritet nazvan Kameni vinogradi nalazi se na 180-230 metara nadmorske visine i nadaleko je poznata plantaža Vinarije Čitluk, najveće u BiH. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, kada se došlo na ideju u “moru kamena” zasaditi vinograd, mnogi su bili skeptični. Ipak, na neplodnom je kamenjaru, nakon dvije godine pripreme terena ili, kako su to tada zvali – “krčenja šume”, 1982./1983. zasađena domaća žilavka. Sve ostalo je povijest...
Kameni vinogradi danas najbolje ilustriraju kako se ljudskom intervencijom oskudna zemlja može pretvoriti u plodnu oazu, što nam potvrđuje i glavni enolog Vinarije Čitluk dr. sc. Tihomir Prusina, inače prvi doktor vinarstva i vinogradarstva u BiH, broćanski tata-mata za božansku kapljicu, i sam jedan od “krivaca” za sadnju ovog čuda u kamenu. Vinogradi (zvani i ekonomija) prostiru se na ukupno 100 hektara površine. I tu je ovih dana itekako živo. Trganje se, kada je riječ o grožđu iz kojeg se dobivaju vrhunska vina, obavlja – ručno. Dok berači po škrtoj, kamenitoj hercegovačkoj zemlji neumorno rade, ne smeta im ni vrućina koja još ne popušta – temperature se posljednjih dana u Hercegovini ponovno penju iznad 30 Celzijevih stupnjeva. No s punom spremom – šeširima, maramama... Valja se zaštititi jer – posao ne smije čekati.
– S obzirom na specifičnosti terena, umjesto uobičajenih dubokih jesenjih i proljetnih oranja, vrši se rastresanje tla specifičnim kultivatorima s perima, čime se istovremeno odstranjuje korov. Površinska obrada tla tijekom vegetacije obavlja se također kultivatorima s radnim tijelom pera, ali uz plići zahvat. U kritičnim fazama vegetacije vodni se režim do 1991. godine nadopunjavao sustavom za natapanje “kap po kap” – kaže nam Prusina dodajući kako se od te godine, odnosno od početka Domovinskog rata, nijedan vinograd Vinarije Čitluk uopće ne navodnjava i upravo od tada grožđe i vino puno su kvalitetniji. – Loza se sama snalazi – lakonski nam odgovara Prusina dodajući još posebnosti vezanih za Kamene vinograde, koje nerijetko posjećuju i skupine znatiželjnika i turista.
Površina “oaze u kamenu” iz koje “izvire” više od 200.000 loza podijeljena je na proizvodne jedinice – parcele, popularne table, njih 11. Veličina pojedinih je od 7 do 9 ha. Oko 90% je autohtoni kultivar Hercegovine žilavka, a 10% je također autohtoni kultivar bena. No vratimo se na fenomen Kamenih vinograda. Specifični su i po tome, kaže Prusina, što je količina tla na ovom mjestu zanemariva – vapnenac čini čak 70% supstrata.
– Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasade vinove loze ovdje su zamijenjene moćnim strojevima, riperima i buldožerima te je primjenom suvremenih metoda pripremljen supstrat za sadnju vinove loze. Grožđe se “uvinjuje” suvremenom opremom u Vinariji Čitluk i kontroliranom fermentacijom od njega dobiva vrhunsko suho bijelo vino – kaže Prusina.
U Kamenim se vinogradima proizvodi grožđe iznadprosječne kvalitete, a od njega nastaje i vrhunsko, diljem svijeta poznato, kako je i sam Prusina kazao, suho bijelo vino – Kameno. Zašto Kameno? Pretpostavljajući da vina u velikoj mjeri ovise o karakteru ambijenta – u ovom slučaju kamena na kojem je grožđe proizvedeno, iz Vinarije su došli na ideju nazvati vino Kameno. Proizvodi se još od 1990. i za neke je to najbolja, ali i višenagrađivana žilavka diljem svijeta.
– Žilavku u Kamenim vinogradima karakterizira sjajna, žutozelenkasta boja, odličnog viskoziteta i konzistencije. Na nosu je vrlo zanimljiv spoj nota prosušenosti i mineralnosti. Orašaste arome uzdižu se nad zrelim breskvama i dinjama, dok se cijelim bouquetom proteže živahna citrusna nota. Vino pruža neuniformiranu raznolikost, urođenu mineralnost i zrelu mediteransku voćnost. U ustima je mesnato, oblo, puno i kompaktno. Najbolje se sljubljuje sa sirom, pršutom, plodovima mora, škampima, tjesteninom, gljivama, bijelom i plavom ribom, peradi, telećim pečenjem i janjetinom. Servira se ohlađeno na 10-12 stupnjeva – navode u Vinariji.
– Oko 30 posto ukupne proizvodnje grožđa i vina u BiH je iz Brotnja. U našoj je općini registrirano 20-ak vinarija te oko 500 OPG-ova i većinom se bave uzgojem vinove loze. To je velik doprinos gospodarstvu – govori nam predsjednik Općinskoga vijeća Čitluk Ivica Jerkić i predsjednik Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa – Brotnjo 2025., koja se upravo održava i koja ove godine slavi veliki
jubilej – 70. rođendan te je jedna od najdugovječnijih manifestacija ne samo u BiH već i šire.
– Ovih dana Brotnjaci slave i raduju se rezultatima mukotrpnog rada, grožđu i vinu. To je za nas svetkovina, gdje se kroz zajedništvo, tradiciju i običaje manifestiraju radost i kvaliteta života, čime se povezuje prošlost i sadašnjost te doprinosi kulturi sjećanja. U pravo je radost berbe grožđa, tradicija i čuvanje običaja nešto što održava manifestaciju godinama – dodaje Jerkić. Prusinu smo upitali i o ovogodišnjoj berbi, kvaliteti grožđa, očekivanjima...
– Mi u Vinariji Čitluk uvijek na svojim plantažama pratimo kakve su koncentracije šećera i kiselina i ne radimo ništa napamet! Ne vodimo se onim “bere susjed pa ćemo i mi” – kaže nam Prusina dodajući kako je Vinarija Čitluk s berbom krenula 8. rujna, po njemu, u pravi trenutak. U Kamenim je vinogradima nakon nedavne kiše koncentracija šećera bila niža, ali i dalje oko 21%, te je dobar
omjer šećera i kiselina, što znači da je to tehnološki zrelo grožđe.
– Jako sam zadovoljan. Ove je godine grožđe iznimno zdravo i baš zbog toga smatram da treba čekati pogodan trenutak za berbu – kaže i dodaje kako je za Vinariju Čitluk prošla godina i količinom i kvalitetom bila najbolja. Ove godine, kaže, možda za oko 5% bude manji urod, ali kvaliteta će sigurno biti dobra i približna prošlogodišnjoj. Počelo se s bijelim, dok je crno bilo još na čekanju... Više od
50% svojih vina, većinom vrhunskih, Vinarija prodaje izvan BiH, u čak 25 zemalja, sve do Amerike. Praktički, na svim kontinentima.
– Izvoz ide odlično, iako se tržište dosta poremetilo. Primjerice, 80-ih godina 20. st. u Njemačku smo izvozili oko milijun butelja vina. Danas znatno manje, ali i dalje je izvoz dosta dobar. Prodaja bijelog vina ide puno bolje. Omjer je otprilike 70:30, a sjećam se razdoblja kad je to bilo obrnuto – kaže nam Prusina, koji se za kraj osvrnuo i na sve aktualniju temu – klimatske promjene i njihov sve veći utjecaj i na vinogradarstvo u Hercegovini. – Iz godine u godinu susrećemo se s nekim novim izazovima, što predstavlja veliki “stres” i za vinovu lozu... A mi ovu svojevrsnu odu božanskoj kapljici završavamo uz poznatu latinsku izreku “In vino veritas”. Do sljedeće berbe...