Distopijski, mistični pejzaži jarkog kolorita već su godinama prepoznatljiva obilježja slikarstva Šimuna Tolića, u čijem se novom ciklusu pojavljuju slike obasjane začuđujućim svjetlima nadolazećih katastrofa. Otvorenje njegove izložbe Kozmički užas održat će se u srijedu, 26. studenog u 19 sati u Galeriji SC.
- Djelomično nadahnut djelima američkog autora H. P. Lovecrafta, autor osim prikaza prirodnih katastrofa, oblikuje apokaliptične prizore prožete izvandimenzionalnim pojavama i drevnim bićima nalik Cthulhuu (Lovecraft ga je opisao kao divovsko božanstvo štovano od strane kultova diljem svijeta, a koje izgledom podsjeća na kombinaciju hobotnice, zmaja i karikirane ljudske forme, a prvi put se pojavljuje 1928. u priči "The Call of Cthulhu"). Lovecraftovski, odnosno kozmički horor, književni je podžanr koji se usredotočuje na strah od nepoznatog te na ljudsku beznačajnost pred ravnodušnim i nerazumljivim silama svemira. Obojicu autora povezuje promišljanje gledišta prema kojem svemir nije krojen po mjeri čovjeka, a ljudska je uloga u njemu tek prolazna i zanemariva.
Učestali motivi osamljenih nastambi u prirodnom okruženju, najčešće prikazanih u noćnom ambijentu, dodatno naglašavaju nadnaravnost prizora. Tolić za inspiracijom motiva seže i u povijesne zapise poput onoga iz 14. travnja 1561. kada su mnogi stanovnici njemačkog gradića Nuremberga u suton promatrali neobične svjetlosne pojave i oblike koji su nalikovali futurističkoj zračnoj bitki. Poput ovog slučaja, naslikani hiperobjekti su razni neidentificirani leteći objekti, u potpunoj suprotnosti s konceptom Timothya Mortona, koji tim pojmom obilježava katastrofalne utjecaje koji se toliko rastežu u prostoru i vremenu zbog čega nisu vidljivi ljudskom oku niti se mogu olako pojmiti. Tolićevi hiperobjekti djeluju kao nositelji latentne razorne energije, u sebi koncentrirajući mogućnost potpunog uništenja okoliša i živoga svijeta koji ga nastanjuje - o Tolićevom novom ciklusu u predgovoru je napisala povjesničarka umjetnosti Sara Mikelić.
U Tolićevim radovima prisutan je atmosferični naboj koji u gledatelju potiče osjećaj napetosti, neizvjesnosti i neposredne opasnosti. Ipak, autor ne pristupa tim prikazima iz perspektive nekoga tko trajno boravi u egzistencijalnoj tjeskobi. Polazište njegovih slika nije strah, nego fascinacija trenutkom kulminacije i egzaltacije -prijelomnim točkama kada svijet doseže vlastitu granicu, točkama u kojima se energija svijeta koncentrira i oslobađa. Njegovi radovi, kako sam ističe, „suočavaju gledatelja s beskrajem svemira i egzistencijalnim tajnama koje vrebaju izvan našeg razumijevanja“.
Šimun Tolić (Zagreb, 1982.) diplomirao je 2017. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nastavnički odsjek, smjer slikarstvo u klasi prof. Matka Vekića. Od 2010. godine djeluje kao zamjenik koordinatora Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić. Sudjelovao je na više izložbi od kojih se izdvajaju grupne izložbe 7. bijenale slikarstva (2023.) i Sedmi hrvatski biennale ilustracije u Galeriji Klovićevi dvori (2018.) te samostalne izložbe Domagoj Rogina/Irena Škrinjar/Šimun Tolić u galeriji Canvas (2023.), Melankolija u galeriji CEKAO (2019.) i Slutnja u galeriji Greta (2018.). Dobitnik je nagrade galerije Canvas 7. bijenala slikarstva 2023. godine, otkupne nagrade Erste fragmenti 2017. godine i nagrade za najboljeg studenta nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti 2013. godine. Član je HZSU-a od 2023. godine. Živi i radi u Zaprešiću.
Izložba je otvorena do 6. prosinca, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.