Prije 25 godina, neposredno nakon povratka sa studija u inozemstvu, dvije plesne umjetnice odlučile su u Hrvatskoj osnovati jedinstveni plesni centar koji će svim umjetnicima omogućiti slobodu izražavanja. Njihov put bio je trnovit, no zahvaljujući ustrajnom radu, trudu i posvećenosti, Plesni centar TALA stao je na svoje noge te je danas prepoznat kao inicijativa koja je promijenila tijek hrvatske plesne povijesti, a sve to dogodilo se zahvaljujući Larisi Lipovac Navojec i Tamari Curić, suosnivačicama TALA-e, koje su godinama gradile jednu od rijetkih nezavisnih institucija koja je izdržala, izrasla i oblikovala generacije umjetnika. U TALA-i su nastali ključni programi koji su otvorili prostor nezavisnoj plesnoj produkciji te su ostvarene brojne međunarodne suradnje i modeli edukacije kakvi do tada nisu postojali, a važno je reći i da je kroz TALA-u prošlo na tisuće plesača i ključnih koreografa današnjice, od kojih su samo neki Matija Ferlin, Maša Kolar, BADco., Roberta Milevoj, Silvia Marchig, Alexandra Madsen, Sanja Tropp, Bruno Isaković, Marjana Krajač, Barbara Matijević...
U sedmom mjesecu trudnoće radila sam predstavu o trudnoći, a samo tri mjeseca nakon poroda ponovno sam plesala na otvorenju ZPC-a
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Hrabra Hrvatska pružila odličan otpor malonogometnoj velesili i pokazala da pripada europskom vrhu
Iako su zvijezde futsala u Španjolskoj cijenjeni profesionalci, njihov financijski svijet i dalje je svjetlosnim godinama udaljen od astronomskih iznosa koji se vrte u velikom nogometu
Musk na ispitivanju zbog propagiranja krajnje desnice i pedofilije na X-u
Istraga je proširena kako bi uključila optužbe za pomaganje i poticanje na posjedovanje slika maloljetnika na kojima je prikazano njihovo seksualno zlostavljanje
Kreće nova era nuklearnog naoružavanja: Dvije najveće sile bez ikakvog ograničenja
Novi START (Strategic Arms Reduction Treaty), posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, od sutra i službeno prestaje vrijediti
Lani se vratilo od 15 do 20 tisuća naših ljudi, fokus nam je na povratku iseljenika
Intervju s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem o demografskim problemima, povratku iseljenika, pronatalitetnoj politici, mjerama za stambeno zbrinjavanje mladih...
Kamo je nestao mir i što ostaje čovjeku u trajnoj uznemirenosti
Nije zgoreg ponoviti da mir, kao uostalom i sloboda, nije darovan. Njega se na pojedinačnom planu osvaja, uzima, trga iz grčevitog zagrljaja postavljenih zamki. Na pojedinačnoj razini kriza u nekim slučajevima potvrđuje prijateljstva i solidarnost, a u drugima vodi u teška razočaranja i trajne prekide odnosa